Dok tropska temperatura lomi rekorde, a građani spas od nesnosnih vrućina traže na otvorenom, s prvim sumrakom stiže nevidljiva i smrtonosna pretnja. Groznica Zapadnog Nila, opasni virus koji prenose komarci, ubrzano steže obruč oko Srbije.
Izveštaji iz regiona i cele Evrope imaju dramatičan ton. Epidemiološka situacija se usijava, a broj žrtava raste iz dana u dan. Agencijske vesti upozoravaju da je Balkan postao jedno od najvećih žarišta ovog virusa na Starom kontinentu.
Pročitajte još: BALKAN NA UDARU OPASNOG VIRUSA! Prva žrtva u Severnoj Makedoniji, u Grčkoj već 9 PREMINULIH I 110 ZARAŽENIH: Epidemija se brzo širi
PODRUČJE ATINE
Najnoviji presek stanja Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i regionalnih zdravstvenih institucija pokazuje nagli skok broja zaraženih u našem neposrednom okruženju i na omiljenim letovalištima.
Najdramatičnija situacija je u Grčkoj, gde je prema zvaničnim podacima grčke nacionalne organizacije za javno zdravlje (EODY) zabeleženo 110 obolelih, dok je devet osoba preminulo. Najveći broj slučajeva detektovan je u regiji Atika (šire područje Atine), koja je proglašena zonom visokog rizika, ali virus hara i Tesalijom i Centralnom Makedonijom. Ono što posebno plaši lekare jeste podatak da se kod čak 81 pacijenta razvio težak oblik bolesti koji napada centralni nervni sistem.
Bez simptoma prođe 80% zaraženih, ali…
Statistika pokazuje sledeće procente u razvoju bolesti:
– 80% zaraženih prolazi potpuno bez simptoma. Ljudi s jakim imunitetom i ne znaju da su preležali virus
– nešto više od 19% inficiranih razvija blagu kliničku sliku (tzv. groznica Zapadnog Nila). Simptomi podsećaju na grip: povišena temperatura, glavobolja, mučnina, bol u mišićima i zglobovima, a ređe osip i otok limfnih žlezda
– manje od 1% (jedan na 150 pacijenata) razvija težak neuroinvazivni oblik bolesti. Dolazi do upale mozga (encefalitis) ili moždanica (meningitis). Simptomi su dramatični: ukočenost vrata, teška dezorijentisanost, gubitak svesti, konvulzije i mlitava paraliza. Svaki deseti pacijent s ovim oblikom, nažalost, premine.
Alarm je podignut i u Severnoj Makedoniji, gde je zvanično proglašena epidemija groznice Zapadnog Nila u pojedinim delovima zemlje, prvenstveno u Skoplju i Velesu. Tamo je registrovan i prvi smrtni slučaj. Bitku s virusom izgubio je 83-godišnji muškarac iz Skoplja kod koga je potvrđena klinička slika teškog meningitisa. Istovremeno, virus se aktivno širi i u Italiji (koja vodi u Evropi po broju registrovanih slučajeva), kao i u Rumuniji i Španiji.
Da obruč nije samo metafora, potvrđuju i zvanični podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. U Srbiji su zvanično registrovana prva dva slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila kod ljudi. Oboje zaraženih su s teritorije Beograda, starosti 75 i 82 godine. Zbog teške kliničke slike i razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti, oba pacijenta su hitno hospitalizovana na Klinici za infektivne i tropske bolesti u Beogradu.
Da stvar bude gora, laboratorija Sektora za ekologiju JKP „Gradska čistoća“ detektovala je prisustvo genoma virusa Zapadnog Nila u izlovljenim komarcima roda Culex na teritoriji opštine Čukarica, u naselju Železnik. To znači da zaraženi komarci uveliko lete iznad naših glava i da je prenos zaraze na ljude u punom jeku.
Probija barijere i napada centralni nervni sistem
Težina ishoda direktno zavisi od dva faktora: starosti pacijenta i pridruženih hroničnih bolesti. Pod najvećim rizikom su osobe starije od 60 godina, hronični bolesnici (dijabetes, hipertenzija) i pacijenti s narušenim imunosistemom. Kod njih virus lako probija odbrambene barijere i napada centralni nervni sistem.
CULEX PIPIENS
Glavni krivac za prenošenje zaraze je Culex pipiens, takozvani domaći ili rečni komarac koji naseljava naša dvorišta, terase i parkove. Komarci se inficiraju hraneći se krvlju zaraženih ptica (koje su prirodni rezervoar virusa), a zatim ga ubodom prenose na ljude. Ako u svemu postoji nešto dobro, to je da se virus ne može preneti direktno s čoveka na čoveka.
Za ovaj virus ne postoji specifična vakcina niti lek za ljude, već se u bolnicama primenjuje isključivo potporna terapija.
Statistika prethodnih godina
Groznica Zapadnog Nila u Srbiji se zvanično prati od 2012. Od tada, naša zemlja je u više navrata bila jedno od najvećih žarišta u Evropi. Pogled na statistiku obolevanja (samo zvanično prijavljeni, laboratorijski potvrđeni teški slučajevi) pokazuje da intenzitet epidemije varira iz godine u godinu:
- 2012. 71
- 2013. 210
- 2018. 415**
- 2022. 226
- 2023. 91
- 2024. 62
- 2025. 60
* prave brojke su, kažu epidemiolozi, nekoliko stotina puta veće, pošto većina zaraženih to nikada i ne sazna
** više od 30 umrlih registrovano 2018.
Ekstremni toplotni talasi pogoduju virusu
Ono što se nekada smatralo tropskom bolešću dalekog afričkog kontinenta, danas je postalo naša surova svakodnevica, a glavni krivac za to su klimatske promene. Ekstremni toplotni talasi, kakve proživljavamo ovog leta, direktno šire polje za delovanje, da ga tako nazovemo, komaraca.
Kada spoljna temperatura konstantno prelazi 30 stepeni Celzijusa, dešavaju se tri ključne stvari:
1. Brže umnožavanje virusa. Unutar samog komarca, virusu Zapadnog Nila je potrebno znatno manje vremena da se namnoži i stigne do pljuvačnih žlezda insekta. Pri visokoj temperaturi, komarac postaje zarazan i sposoban da prenese bolest za svega nekoliko dana nakon što je usisao krv zaražene ptice
2. Kraći razvojni ciklus. Toplota ubrzava sazrevanje larvi komaraca. Ono što na umerenoj temperaturi traje dve nedelje, tokom vrelih dana se završava za manje od sedam dana. Populacija komaraca raste geometrijskom progresijom
3. Agresivnost i duža sezona. Na visokoj temperaturi komarci postaju hiperaktivni i češće se hrane krvlju. Takođe, zbog blagih zima i ranog proleća, sezona njihove aktivnosti više ne počinje krajem jula, već se pomerila na sam početak juna i produžila duboko u novembar
Srbija i Balkan se ubrzano pretvaraju u idealan inkubator za tropske patogene, a s porastom globalne temperature, vazdušna pretnja će postajati sve agresivnija.
Uputstva instituta „Batut“ za građane
Pošto se prenosilac nalazi svuda oko nas, a vakcine nema, jedino oružje javnog zdravlja jeste preventiva i lična zaštita. Lekari apeluju na građane da prate sledeće korake da bi smanjili rizik od uboda:
– Izbegavajte boravak na otvorenom u periodima najveće aktivnosti komaraca, pre svega u sumrak i u rano jutro
– Obavezno koristite sredstva protiv uboda insekata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka u prirodi
– Nosite adekvatnu odeću dugih rukava i nogavica, svetlih boja i komotnijeg kroja
– Postavite zaštitne mrežice (komarnike) na prozore i vrata i uklonite sve izvore stajaće vode iz dvorišta i s terasa (posude za cveće, kante, gume s kišnicom…) jer su one idealna mesta za leglo komaraca.
POGLEDAJTE JOŠ:
JEDNA OD NAJJEDNOSTAVNIJIH SVEČANIH TORTI, A IZGLEDA KAO DA STE SE MNOGO VIŠE POTRUDILI: Stari recept iz bakine sveske krije jedan “svilenkasti” trik
Vučić: Veće plate za lekare koji rade u selima do 20%, nema ih u manjim mestima
VUČIĆ U SELU VITOŠEVAC KOD RAŽNJA: Sutra i u subotu pojeftinjuju LEKOVI ZA SRCE! Potreban nam je mir i dijalog