04/08/2026

INFO

Najnovije Vesti Dana

DAN SEĆANJA NA ŽRTVE „OLUJE“ U MRKONJIĆ GRADU: Obratili se patrijarh Porfirije i Knežević, čeka se govor predsednika Vučića (FOTO)

INFO

Centralna manifestacija povodom Dana sećanja na žrtve zločinačke akcije „Oluja“ počinje u 20.00 časova u Mrkonjić Gradu, u Republici Srpskoj.

Na obeležavanju godišnice „Oluje“ govoriće patrijarh Porfirije, u ime Srba iz Crne Gore obratiće se Milan Knežević, u ime Srba iz Republike Srpske Milorad Dodik, a na kraju i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Knežević: „Zvanična Crna Gora zabola nož u bratsko srce i leđa Srbima“

– Danas bih bio najponosniji da u ovom svom obraćanju mogu da se obratim i predstavnicima crnogorske vlade Milojka Spajića, kojima je bilo mesto ovde, na sećanju na pogrom srpskog naroda, etničko čišćenje i genocid koji smo proživeli dva puta u jednom veku. Bio bih najsrećniji da pored ovih svetih grbova Republike Srbije i Republike Srpske bude i naš crnogorski Alaj barjak, ili crnogorski krstaš barjak, sa kojim smo zajedno sa braćom Srbima iz Srbije i Republike Srpske, otkad je sveta i veka, bili u svakoj pobedi i u svakom porazu. Nažalost, zvanična i obnarođena Crna Gora odlučila je da svoju zastavu i svoj barjak odnese sutra u Zagreb i da je stavi pored šahovnica, i tako još jedanput zabode nož u bratsko srce i bratska leđa, i srpskom narodu u i Republici Srbiji i Republici Srpskoj. 

– Mi, kao Srbi iz Crne Gore, ne možemo da se pomirimo sa ovim veleizdajama koje počinjavaju razne vlade u 21. veku. Toliko su izdali našu zajedničku istoriju, zajedničko pamćenje i zajedničku duhovnost, da je dosta za sve naše mrtve, za sve žive i za sve one Srbe koji će se roditi u Crnoj Gori. Priznali su 2008. godine srce Srbije, našu svetu zemlju Kosovo i Metohiju. Četiri puta su nas proglasili za genocidni narod.

Foto: Printscreen/Tanjug TV

 

Nevenka Dobrić otvorila dušu

– Ja sam Nevenka Dobrić, majka Siniše Dobrića, koji je 4. avgusta 1995. pošao u kolonu ds spasi svoj maleni život. U traktorskoj kabini sa svojim đedom Petrom prema Kostajnici. Ni punih 10 km nismo odmakli kada je hrvatska vojska presekla kolonu i s 12 prostrelnih rana usmrtila Sinišu i Petra, mene je prikolica poklopila. Hrvatska vojska je ubila moje dete i svekra. Hrabre krajiške žene nisu dozvolile da telo mog deteta ostane u šumi da ga rastrgnu zveri. Svekar Petar se do danas vodi kao nestalo lice. Još uvek moje dete ne počiva u miru jer su moje rane otvorene. Ako moj Siniša nije civilna žrtva rata ima li srpskih civilnih žrtava u Hrvatskoj? Boriću se da zločinci odgovaraju – rekla je Nevenka Dobrić.

Obraćanje patrijarha

Parastos žrtvama služi patrijarh srpski Porfirije.

INFO

Foto: TANJUG/ FOTO SRNA/ NEMANJA VUKOJEVIĆ

 

– Draga duhovna deco, dični Krajišnici, pomaže Bog svima! Iz godine u godinu sabiramo se na različitim mestima da molitvom pomenemo stradale u strašnom progonu. Večeras ovde nećemo tražili nove reči jer istina ostaje ista, bol ne prestaje protokom vremena, Naša obaveza da pred Bogom pamtimo svoje stradalnike ostaje trajna i nepromenjiva. večeras nas je sabrala ljubav prema našim mučenicima. Na Petrovačkoj cesti, na putu prema spasenju, stradali su nedužni ljudi“, rekao je patrijarh Porfirije. „Naša izgnana braća i sestre nosila su u sebi veru da ih Gospod nije ostavio, svih njih se večeras molitveno sećamo. Sećamo se svih onih koji su u nepreglednim kolonama krenuli put Republike Srpske i Srbije. Ovde nas je sabrala želja da molitveno pamtimo velike žrtve. Ova stradanja treba ds nas kao kršteni narod opet vrate onome što oduvek jesmo, vrate korenima, okrenu Bogu. Treba da nas uvedu u istinsko razumevanje reči Hristovih „ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe“. Hristova zapovest svakome od nas pokazuje put. Da ne dozvolimo da nas umesto ljubavi prema bližnjem ophrva mržnja. Tek voleći svoj narod postajemo sposobni da volimo druge, da volimo tuđe. Pozivam sve nas da budemo koliko možemo iznad partikularnih interesa, da se izdignemo iznad podela i razdora. Pozvani smo da čuvamo mir i slogu među sobom – rekao je, između ostalog, patrijarh Porfirije.

U Republici Srpskoj danas je Dan žalosti. 

PROČITAJTE JOŠ: „ŠTO ME NE UHAPSI?“ Vučić se oglasio iz Mrkonjić Grada i odgovorio Helezu, pa je spomenuo i Sarajevo Safari!

INFO

Foto: Printscreen/Tanjug

 

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je danas optužbe ministra odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukana Heleza da se u toj zemlji nalaze neprijavljene naoružane grupe i istakao da je reč o lažima i da je u posetu BiH došao samo sa svojim ličnim obezbeđenjem, nekoliko momaka pripadnika Kobri.

Vučić je u Mrkonjić Gradu za TV Pink na pitanje da prokomentariše tvrdnje Heleza da su naoružani muškarci iz Srbije locirani u BiH i da su navodno pobegli, naglasio da u tim navodima nema nimalo istine i da se radi o pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

– Vi znate kakva je to laž. Nijednog čoveka nema iz Srbije. I zato je ućutao. Direkcija policije njihova im je odgovarala. Nigde nijednog čoveka iz Srbije nema. Nijednog. Ti sa kvadovima su bili pripadnici MUP-a Republike Srpske. To je njihov odnos nadležnosti. Sve što je napisao je slagao. Teško mu je bilo da podnese što sam došao u njegovo Bugojno, ali i moje Bugojno – rekao je Vučić.

INFO

Foto: Printscreen/Tanjug

 

PROČITAJTE JOŠ: SAZNAJEMO! Ovaj čovek će večeras govoriti u Mrkonjić Gradu u ime SVIH SRBA iz Crne Gore

„Oluja“  je počela 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, kao i jedinica HVO na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, tokom koje je sa ognjišta proterano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji „Veritasa“ nalaze se imena 1.904 poginula i nestala lica u toku i posle ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro dece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine „Oluju“ kvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, iako svetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.