Iako se poslednjih godina parking-mesta sve češće nalaze na tržištu i predmet su kupoprodajnih dogovora, njihov pravni status i dalje nije jasno izjednačen sa drugim vrstama nepokretnosti, poput stanova ili poslovnih prostora.
Kako objašnjavaju iz Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), ključno je razlikovati parking-mesta koja se nalaze unutar objekata od onih na otvorenom.
Kada je reč o spoljnim parking-mestima, odnosno onima koja se nalaze na parcelama van zgrade, ona se ne mogu upisati u katastar kao nepokretnost u svojini.
– Kada govorimo o, takozvanom, trajnom korišćenju parking-mesta, mislimo upravo na te otvorene površine. Ona nemaju status nepokretnosti kao što je to slučaj sa stanovima, lokalima ili garažama – pojašnjavaju iz jedne agencije za nekretnine za Kamaticu.com.
Foto: Studio Aurelia/Shutterstock
Za razliku od garažnih mesta, koja se mogu slobodno kupovati, prodavati, poklanjati ili nasleđivati jer imaju pun pravni status, parking-mesta van objekata ostaju u svojevrsnoj “sivoj zoni“. Iako zakon omogućava prenos prava njihovog korišćenja, to pravo nije isto što i vlasništvo.
Naime, nakon izmena Zakona o planiranju i izgradnji iz 2018. godine, uvedena je mogućnost prenosa prava trajnog korišćenja parking-mesta. Međutim, takav ugovor može se samo evidentirati u katastru, ali ne predstavlja dokaz stvarnog prava svojine.
Drugim rečima, građani mogu međusobno da prenesu pravo korišćenja parking-mesta i da taj ugovor bude zabeležen, ali takva evidencija ne pruža istu pravnu sigurnost kao klasičan upis vlasništva. Reč je o beleženju činjenice, a ne o priznavanju prava, zbog čega stručnjaci upozoravaju na pravnu nesigurnost koja bi u budućnosti morala sistemski da se reši.
Kada je reč o prodaji ili poklanjanju, ta pitanja su u nadležnosti javnih beležnika, dok poreski aspekt reguliše Poreska uprava. Iako tržište funkcioniše i takve transakcije se obavljaju, njihov pravni osnov ostaje nedovoljno precizno definisan.

Foto: Veronika Kovalenko/Shutterstock
Iz poznate agencije za nekretnine objašnjavaju da parking-mesto ne može da se tretira kao garažno, niti da se knjiži kao posebna nepokretnost.
U praksi, kupci ga najčešće dobijaju uz stan, po dogovoru sa investitorom, i reč je o jasno određenom delu prostora koji koriste za parkiranje. Takvo mesto, međutim, ne može se samostalno prodati kao nekretnina.
– Ipak, u slučaju nasleđivanja stana, naslednici preuzimaju i pravo korišćenja parking-mesta, jer je ono definisano ugovorom sa investitorom. Kada je reč o porezu, situacija je dodatno složena. Porez na imovinu plaća se samo za parking-mesta koja su uknjižena kao posebne nepokretnosti, odnosno koja postoje kao samostalne jedinice u katastru – pojašnjavaju iz agencije.
Ukoliko parking-mesto nije upisano na taj način, formalna poreska obaveza ne postoji. To u praksi dovodi do neujednačenosti, dok jedni građani plaćaju porez, drugi ne, bez direktnih posledica.
Kako ističu stručnjaci, problem ne leži u izbegavanju obaveza, već u neujednačenoj evidenciji i različitom tumačenju propisa. Upravo zato pitanje statusa parking-mesta ostaje otvoreno i zahteva jasnije zakonsko uređenje u budućnosti.
Bonus video
POGLEDAJTE JOŠ:
TURČIN (14) KOPIRAO DEČAKA-UBICU IZ RIBNIKARA! Čitajte u Srpskom telegrafu!
VERSKI KALENDAR ZA ČETVRTAK 16. APRIL
PRIRODA GUBI SVOJE NAJNEŽNIJE SAVEZNIKE! Leptirima preti izumiranje!