Iako građevinski sektor u Srbiji već godinama beleži intenzivnu aktivnost i stalnu potrebu za radnom snagom, broj kvalifikovanih majstora poput tesara, zidara, armirača i vodoinstalatera sve je manji.
Poslodavci sve teže dolaze do radnika, uprkos činjenici da početne zarade u ovim zanimanjima dostižu oko 150.000 dinara, dok iskusniji majstori mogu zarađivati i više od 2.000 evra mesečno. Zbog nedostatka kadra, firme često pokušavaju da obezbede radnike još tokom njihovog školovanja, nudeći im angažman već u ranim fazama obrazovanja.
Međutim, interesovanje mladih za ove profile iz godine u godinu opada. U srednjim stručnim školama sve je manje upisanih učenika na zanatske smerove, a pojedini obrazovni programi već su ugašeni zbog nedovoljnog broja kandidata. Kao jedan od ključnih razloga navodi se percepcija da su fizički poslovi teški i manje poželjni, ali i uticaj roditelja koji decu usmeravaju ka gimnazijama i fakultetima, verujući da je to sigurniji put ka uspehu.
Istovremeno, zanatska zanimanja nude relativno brzu zapošljivost i stabilna primanja, što ih čini atraktivnim sa ekonomskog aspekta. Ipak, društveni stereotipi i nedovoljna informisanost o realnim mogućnostima koje pružaju stručne škole doprinose tome da se mladi ređe odlučuju za ove profesije. Posledica toga je sve izraženiji deficit radne snage u građevinarstvu, što može imati dugoročne posledice po realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata u zemlji.
Stručnjaci upozoravaju da je neophodno promeniti pristup i bolje informisati i učenike i roditelje o prednostima zanatskih zanimanja, kako bi se ublažio jaz između potreba tržišta rada i obrazovnog sistema.
BONUS VIDEO
POGLEDAJTE JOŠ:
VATRENI OBRAČUN U BEOGRADU! Pucao na kombi na Miljakovcu, pa ga jurio do Žarkova i izazvao karambol!
AUTO SA SRPSKIM TABLICAMA SLETEO U SKADARSKO JEZERO! Drama na putu Podgorica-Bar: Šlep služba izvukla vozilo iz vode
On je pucao u roditelje u Petrovcu na Mlavi: Hteo da ubije oca, pa pogodio majku, detalji su jezivi