Ekstremne vremenske prilike potrajaće do početka naredne nedelje, a intenzivne padavine pogodile su brojne delove Srbije, uključujući Valjevo, Novi Sad, Smederevsku Palanku, okolinu Bora i Golubac. Ove nepogode izazvale su lokalne poplave i klizišta, dok je grad padao u više mesta u centralnoj i istočnoj Srbiji.
Prema ličnim izveštajima zabeleženim u bazi European Severe Weather Database, najkrupniji grad zabeležen je u Zaječaru — komadi leda dostizali su prečnik i do šest centimetara, što je gotovo jednako veličini teniske loptice.
Stručnjaci upozoravaju da su ovakvi vremenski ekstremi sve učestaliji. Kako prenosi portal „Klima 101“, iako se ukupna količina padavina u Srbiji nije znatno promenila tokom poslednjih decenija, raspodela kiše postaje sve neujednačenija. Sve su češći i izraženiji periodi suša, ali i nagle, intenzivne kiše koje mogu uzrokovati ozbiljne posledice. Očekuje se da će se ovaj trend u budućnosti dodatno pogoršavati.
U poređenju sa sredinom 20. veka, udeo ekstremnih padavina u ukupnoj količini godišnjih padavina u Srbiji više je nego udvostručen — porastao je sa 2,4% na 5,6%. Iako je ova promena već primećena, očekuje se da će se taj trend nastaviti i pogoršavati zbog klimatskih promena, koje će ekstremne kiše učiniti sve učestalijima.
Klimatske promene ne utiču samo na raspored i intenzitet padavina, već i na druge olujne pojave, poput grada. Prema predviđanjima, do kraja 21. veka u Srbiji se očekuje porast učestalosti pojave grada prečnika većeg od 5 centimetara za 40 do 80%, u zavisnosti od toga koliko se uspešno budu obuzdavali globalni klimatski poremećaji. Ova prognoza već je prepoznata u zvaničnim državnim dokumentima, poput Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove.
Meteorolog Darko Savić sa Fizičkog fakulteta u Beogradu objašnjava da toplije vreme doprinosi jačim uzlaznim strujama, koje nastaju zbog zagrevanja prizemnog sloja vazduha. Te jake struje omogućuju da zrna grada duže ostanu u vazduhu i dodatno narastu, što povećava šanse da padnu u obliku opasnog i razornog grada. U skladu s tim, u toplijoj klimi Srbije može se očekivati i veća učestalost, ali i intenzitet gradonosnih nepogoda.
Što ekstremnija leta, to ekstremnije i padavine
Drugim rečima, grad nije slučajno letnji fenomen – i što nam leta postaju ekstremnija, nauka kaže da će nam ekstremnije biti i padavine, uključujući i grad.
U pitanju je problem koji zahteva intervenciju, odnosno prilagođavanje na nove uslove. Ako grad postaje sve veći rizik u Srbiji, onda to znači da on zahteva i veća ulaganja u zaštitu.
Kako se navodi u Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, pored unapređenja sistema ranog upozoravanja i drugih ulaganja, za poljoprivredu to znači i „povećanje iznosa za subvencionisanje protivgradnih mreža i mreža za zasenu za zasade voćaka i protivgradnih mreža za zasade vinove loze“.
Kako su ranije najavljivali metorolozi, superćelijske oluje i mini uragani postaće naša svakodnevnica. Poručuju da u budućnosti vide veću učestalost vremenskih ekstrema, pojavu superćelijskih oluja i naglih promena vremena.
(Klima 101)
BONUS VIDEO
POGLEDAJTE JOŠ:
NA UDARU SMO KOJIH VRATA – BEČKIH, GRČKIH ILI ŠPANSKIH? Meteorolog otkrio kakvo nas vreme očekuje i zašto će ovaj maj ostati zapamćen
HOROSKOP ZA 17. MAJ: Rakovi – pred važnom ste odlukom, Jarčevi – uključite razum!
VUČIĆ O PREGOVORIMA RUSIJE I UKRAJINE U TURSKOJ: „Neće se rat uskoro okončati, ali dobro je što su dogovorili razmenu zarobljenika“!