Iako mnogi žele da pepeo svojih najmilijih prospu na mestu koje im je bilo posebno ili da urnu čuvaju u domu, takav postupak u Srbiji može da ih košta novčane kazne do 50.000 dinara.
Kod nas je kremacija sve češća — obavlja se na svakoj četvrtoj sahrani, što znači da se godišnje kremira oko 3.000 pokojnika. Međutim, zakon jasno propisuje šta se može učiniti sa pepelom posle kremacije, pa se on ne sme čuvati kod kuće niti prosipati na javnim ili privatnim mestima po želji porodice.
Iz JKP „Pogrebne usluge“ objašnjavaju da postoje samo dve dozvoljene mogućnosti: urna sa pepelom može biti položena u grob, grobnicu, kasetu rozarijuma ili kolumbarijuma, ili se pepeo može rasuti u posebnoj zoni nazvanoj Vrt sećanja na Novom groblju u Beogradu.
Foto: pixabay.com
Ovaj vrt je uređena parkovska površina sa ružičnjakom, namenjena isključivo rasipanju pepela kremiranih osoba. Imena i godine preminulih ispisuju se na memorijalnim stubovima, a osim početne naknade za rasipanje, nema dodatnih troškova zakupa ili održavanja.
Dakle, rasipanje pepela van Vrta sećanja – na rekama, planinama ili dvorištima – u Srbiji je zabranjeno i kažnjivo.
– Dešavalo se da sugrađani povremeno postavljaju pitanja o potencijalnom rasipanju kremiranih posmrtnih ostataka van groblja, a obično se radi o lokacijama za koje su njihovi preminuli srodnici bili emotivno vezani, na primer omiljeno mesto za pecanje – kazali su ranije iz JKP „Pogrebne usluge“ za Kurir.

Foto: Schutterstock/VDB Photos
Na društvenim mrežama mnogi korisnici pišu da bi voleli da pepeo svojih voljenih prospu, recimo, po fudbalskom terenu kluba za koji su navijali, ili da urnu čuvaju kod kuće kao uspomenu. Međutim, takve želje u Srbiji zakon ne dozvoljava.
Kremacija se sprovodi isključivo u krematorijumu na groblju Lešće u Beogradu, nakon čega se zakazuje polaganje urne u grob ili njeno rasipanje u Vrtu sećanja. Građani iz drugih krajeva, poput juga Srbije, nemaju mogućnost obavljanja kremacije u svom mestu — posmrtni ostaci se zato transportuju u Beograd, a potom se urna vraća, najčešće u Niš, gde postoji posebno odeljenje groblja namenjeno urnama.
Prema Zakonu o sahranjivanju i grobljima i Odluci o upravljanju grobljima na teritoriji Beograda, kremirani posmrtni ostaci ne smeju se predavati porodici na čuvanje, čak ni privremeno, osim ako ne postoji dokaz da je obezbeđeno grobno mesto na drugoj lokaciji.
Zakon jasno propisuje i kazne — za organizacije koje sahrane obavljaju van registrovanih grobalja predviđene su novčane sankcije od 10.000 do 1.000.000 dinara, dok građani koji prekrše pravila mogu biti kažnjeni od 1.000 do 50.000 dinara.
Drugim rečima, u Srbiji nema mesta improvizaciji kada je reč o pepelu pokojnika — svaki drugačiji postupak osim propisanih smatra se zakonskim prekršajem.
BONUS VIDEO
POGLEDAJTE JOŠ:
RAT MEĐU BLOKADERIMA SE NASTAVLJA! Svi oni žele KORIST, svoju fotelju – ovo je još jedan pokazatelj njihovog pravog lica!
TERORISTIČKI NAPAD U CENTRU BEOGRADA! Blokader pucao u čoveka ispred Skupštine – ČITAJTE U SRPSKOM TELEGRAFU
NEOBIČNI ZNAKOVI BOŽIJEG CARSTVA: Pouke iz Jevanđelja za 20. četvrtak po Duhovima ne treba ignorisati