U bogatom drevnom predanju pravoslavne crkve, titule i činovi nisu samo oznake položaja, već pre svega izraz služenja Bogu i zajednici. Od prvih hrišćanskih vremena pa do danas, crkvena hijerarhija ima jasno definisanu duhovnu i liturgijsku strukturu, u kojoj svaki čin nosi svoje duboko značenje i odgovornost.
Trostepena hijerarhija – stubovi crkvenog služenja
U pravoslavlju postoje tri osnovna stepena sveštenstva: đakonski, sveštenički i episkopski čin. Ova trostepena hijerarhija zasnovana je na apostolskom predanju i simbolizuje duhovni poredak Crkve — od služenja narodu, preko liturgije, do pastirskog staranja o čitavoj eparhiji ili Crkvi.
Kako je navedeno i u zvaničnom objašnjenju Eparhije šumadijske:
— Crkveni činovi i titule: U pravoslavnoj crkvi postoje tri nivoa u crkvenoj hijerarhiji — đakon, sveštenik i episkop. Svi dole navedeni činovi mogu se podvesti pod jednu od ove tri kategorije.

Episkopski čin – duhovni vrh Crkve
Najviši stepen u crkvenoj hijerarhiji pripada episkopu, koji je naslednik apostola i čuvar jedinstva Crkve.
Patrijarh — titula poglavara autokefalne Crkve. On predstavlja duhovnog oca čitavog naroda i simbol jedinstva Crkve.
Mitropolit — poglavar određene oblasti, grada ili pokrajine. Ova titula potiče iz starohrišćanskih vremena, kada su mitropoliti imali ključnu ulogu u crkvenim saborima.
Arhiepiskop — počasna titula episkopu za posebne zasluge u službi Crkvi.
Sveštenički čin – služitelji oltara
Sveštenici su oni koji predvode liturgijski život i duhovno rukovode parohijama.
Protojerej stavrofor — počasna titula starijih i zaslužnih sveštenika.
Protojerej — viši čin sveštenika koji se istakao u liturgijskoj i pastirskoj službi.
Jeromonah — monah koji je primio sveštenički čin i liturgijski služi, najčešće u manastiru.
Arhimandrit — najviši čin sveštenomonaha. Nekada je ova titula bila rezervisana za starešine važnih manastira, a danas označava visok čin u monaškoj jerarhiji.

Đakonski čin – služitelji u oltaru i narodu
Đakoni su prvi stepen sveštenstva i predstavljaju služitelje koji pomažu svešteniku i episkopu u bogosluženju i staranju o vernicima.
Jerođakon — monah koji je primio đakonski čin.
Arhiđakon — najviši čin jerođakona.
Protođakon — najviši čin đakona, često dodeljen iskusnim i zaslužnim služiteljima.
Duhovna poruka činova
Svi ovi činovi nisu stepenice moći, već služenja. U pravoslavnoj crkvi najviši čin podrazumeva i najveću odgovornost — da se služi Hristu kroz služenje bližnjima. U tom poretku patrijarh, mitropolit, episkop, sveštenik i đakon nisu samo titule, već živo svedočanstvo Crkve kroz vekove.

Kroz istoriju izricana je jereticima i izdajnicima, a posebno je odjeknula anatema mitropolita Amfilohija. Iza tih reči stoji dubok duhovni poziv Crkve — na pokajanje i povratak veri.

Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.

Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.

Naizgled obični svećnjaci sa dve i tri sveće nose poruku staru vekovima — kroz njih se otkriva tajna Hristovih priroda i Svete Trojice, ali i snaga vere koja osvetljava dušu.
POGLEDAJTE JOŠ:
TERORISTIČKI NAPAD U CENTRU BEOGRADA! Blokader pucao u čoveka ispred Skupštine – ČITAJTE U SRPSKOM TELEGRAFU
NEOBIČNI ZNAKOVI BOŽIJEG CARSTVA: Pouke iz Jevanđelja za 20. četvrtak po Duhovima ne treba ignorisati
EVO ZAŠTO NI BOGATSTVO NI DECA NISU KARTA ZA RAJ: Surova istina koja tera na razmišljanje o stvarnim vrednostima u savremenom svetu