Da li je prevremena otplata kredita dobra ideja? Kada banka sme da naplati proviziju, a kada ne? Prevremena otplata kredita znači da dužnik delimično ili u potpunosti isplati kredit pre nego što istekne rok otplate.
Svaka prevremena otplata glavnice smanjuje kamatu koju bi korisnik platio da se pridržavao ugovorenog plana otplate.
Evo koje su opcije kod delimične otplate:
- da se smanji mesečna rata, a zadrži ugovoreni rok otplate
- da se smanji rok otplate kredita, dok mesečna rata ostaje ista
U oba slučaja, korisnik je u dobitku jer kroz manje plaćanu kamatu i naknade, plaća i manju krajnju cenu kredita. Zbog gubitka planirane zarade, banka po zakonu može da naplati naknadu za prevremenu otplatu, i to maksimalno 1% od preostalog duga ili 0,5% ako je do kraja otplate kredita ostalo manje od 12 meseci.
Važna napomena: banka sme da naplati proviziju samo kada su u pitanju stambeni krediti i krediti s fiksnom kamatnom stopom. Od jula 2025. banka ne može da naplati proviziju ako korisnik u roku od godinu dana uplati na račun kredita 1,2 miliona dinara i time smanji svoje obaveze.
Ako želite da prevremeno otplatite kredit, delimično ili u celosti, potrebno je da banci podneste pismeni zahtev.
Banka je obavezna da vam napismeno da obračun sledećih stavki:
- kolika je naknada
- da li se smanjuju kamate
- kolika je ukupna ušteda
Ukoliko ste u prilici da prevremeno otplatite kredit, to je uvek dobra opcija jer na taj način smanjujete troškove.
Naravno, morate da budete informisani. Zakon je na vašoj strani.
Emisiju „Potrošačka patrola“ pogledajte na Jutjub kanalu INFO news.
PALE PROSEČNE KAMATE
Za stanovništvo
Trenutno 9,7%
U prvom tromesečju 10%
* za dinarske zajmove
Za privredu
Trenutno 6,5%
U prvom tromesečju 6,7%
* za dinarske zajmove
Anketa NBS: Banke su ublažile standarde u drugom tromesečju
Banke u Srbiji su u drugom tromesečju ove godine ublažile standarde prema kojima su odobravale kredite privredi, zahvaljujući ublažavanju standarda kod dinarskih kredita, dok su standardi prema kojima su odobravani devizni, odnosno devizno indeksirani krediti pooštreni, a što se kredita stanovništvu tiče, uslovi za njihovo odobravanje su ublaženi, pokazali su rezultati julske ankete koju je Narodna banka Srbije (NBS) sprovela među bankama.
U izveštaju o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u drugom tromesečju NBS navodi se da su kod kredita privredi posmatrano prema veličini preduzeća, standardi ublaženi kod kredita malim i srednjim preduzećima, kao i poljoprivrednicima, a pooštreni kod kredita velikim preduzećima.
U trećem tromesečju banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih standarda prema kojima se odobravaju dinarski krediti privredi, a blago ublažavanje standarda očekuje se i za devizne, odnosno devizno indeksirane dugoročne kredite.
Na ocenu da su kreditni standardi privredi u drugom tromesečju ublaženi uticali su odgovori banaka koje su istakle da je ublažavanje standarda rezultat posebnih promotivnih aktivnosti banaka, što je u anketi evidentirano u okviru drugih faktora. Takođe, pojedine banke su odobravale kredite kod kojih je deo sredstava obezbeđen iz garancijskih šema, čime je određenoj grupi klijenata olakšan pristup kreditima.
Vrednost zajmova 14% veća nego pre godinu dana
Tokom drugog tromesečja kreditna aktivnost u Srbiji, prema nemonetarnom sektoru, beležila je dvocifrene stope međugodišnjeg rasta, a po isključenju efekta promene deviznog kursa, ukupni domaći krediti u junu su zabeležili međugodišnji rast od 10,8 odsto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Rastu su, kako se navodi, doprineli povoljniji troškovi zaduživanja i ublaženi kreditni standardi. Rast je bio vođen kreditiranjem stanovništva, koje je ubrzalo međugodišnji rast na 14 odsto i kreditiranjem privrede, koje je u junu bilo 7,1 odsto više nego pre godinu dana.
Ukupni domaći plasmani banaka nemonetarnom sektoru, koji, pored potraživanja po osnovu kredita, obuhvataju i potraživanja po osnovu ulaganja u hartije od vrednosti, kamata i naknada, kao i ostala potraživanja, ostvarili su sličan međugodišnji rast kao krediti. Taj rast je u junu iznosio 10,9 odsto.
Krediti privredi, isključujući efekat promene deviznog kursa, tokom drugog tromesečja povećani su 3,9 odsto, odnosno za 65,6 milijardi dinara, pre svega, pod uticajem visoke realizacije u junu.
Rast kredita se u potpunosti odnosio na zaduženje privrednih društava i bio je vođen odobravanjem kredita za likvidnost i obrtna sredstva, za kojim slede investicioni krediti.
Posmatrano po delatnostima, najviše su se zaduživala trgovinska preduzeća, slede preduzeća iz prerađivačke industrije, građevinarstva i poslovanja nekretninama, dok je jedino smanjeno zaduženje preduzeća iz oblasti saobraćaja.
POGLEDAJTE JOŠ:
„VRATITE IH KUĆI“ – Đurić sa predsednikom Kneseta o hitnoj potrebi oslobađanja talaca koje drži Hamas
„PRUGA JE POD VISOKIM NAPONOM OD 25.000 VOLTI“ – Upozorenje Železnica Srbije: IZUZETNO JE OPASNO PO LJUDSKI ŽIVOT
Lučić: Subotić oštetlila Junajted grupu i Telekom za milione evra, Vučić nikad nije tražio bilo čiju smenu