NA SPASOVDAN OVO NIKAKO NE RADITE! Na ovaj praznik uglavom sve krene kako treba, ali postoji jedna ZAMKA!

Spasovdan je jedan od 12 velikih hrišćanskih praznika, a vernici ga često slave i kao svoju krsnu slavu.

Ovaj dan nije običan, u njegovoj su srži vekovna vjerovanja i običaji koje su naši preci pažljivo prenosili sa kolena na koleno. Na Spasovdan, smatra se, sve krene kako treba, ali postoji i zamka: mnogi prave greške koje ne samo da ne donose sreću, već privlače zlo u dom, prenosi Sprskainfo.

Spasovdan je posvećen Hristovom Vaznesenju i obilježava se 40 dana nakon Vaskrsa, uvek pada četvrtkom. Taj događaj iz Novog Zaveta govori o tome kako se Isus Hrist ponovo javio svojim učenicima i poslao ih da propovedaju Jevanđelje po svetu. Njegova poruka o veri i spasenju ostaje osnova praznika, a po njoj je Spasovdan dobio i ime, od spasenja koje donosi vera.

Beograd, kao veliki grad, proslavlja Spasovdan i kao svoju gradsku slavu. Još 1403. godine, despot Stefan Lazarević proglasio je Beograd prestonicom Srbije i ustanovio grb i zastavu grada upravo na ovaj dan. Tradicija je prekinuta poslije Drugog svjetskog rata, ali se ponovo vratila 1992. godine.

Stari običaji i verovanja, ključ za sreću i zaštitu

Ovo je veoma srećan dan, kada sve valja započinjati.

Od davnina je Spasovdan, kao duboko ukorenjena svetkovina u narodu, prolećni praznik stočara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim varovnim danom kada sve valja započinjati i zato se zove još Spasovlje.

Naši preci su Spasovdan doživljavali kao dan kada se izbegavaju teški fizički poslovi.

Umesto toga, posvećivali su se molitvama, duhovnom razvoju i zajedničkom slavlju.

Jedan od zanimljivih običaja bio je pletenje krstića od leskovih grančica, koji su se stavljali pred kuću, na njivu ili livadu kao simbol zaštite i blagostanja. Ti krstići čuvali su se tokom cele godine, a na sledeći Spasovdan se pravio novi, prenosi Sprskainfo.

Jagode su se morale pojesti baš na ovaj dan, verovalo se da donose sreću. Porodična trpeza bila je bogata, a okupljanje uz jelo i piće činilo je praznik svečanim i toplim. Poseban specijalitet bio je cicvara, koja se spremala baš za ovu priliku.

Šta ne treba raditi na Spasovdan

Postoje i stvari koje je bolje izbegavati, da ne biste “privukli” nesreću. Na primer, verovalo se da se ne sme dremati preko dana jer će vas to čitave godine držati pospanim. Žene i djeca nisu smjeli da se kupaju, a muškarci nisu smeli da se briju. Takođe, obavezno je klanje jagnjeta u čast svecu.

Nakon crkvenih obreda, gosti su se vodili na bogat ručak, dok su oni koji nisu bili pozvani uživali u slavlju ispred crkve – uz piće, pečenje i društvo.

Poruka Spasovdana – vera, nada i ljubav

Iako je mnogo običaja vezano za ovaj dan, suština Spasovdana je u duhovnom rastu i veličanju osnovnih vrlina – vere, nade i ljubavi. Naši preci su znali da je to pravi put ka sreći i zaštiti, a upravo zato je Spasovdan i danas jedan od najvažnijih i najradosnijih praznika u godini.