Energetski zemljotres pogodio je svet pre tri godine nakon što je počeo rusko-ukrajinski rat.
Članice Evropske unije, zajedno sa zemljama kao što su Velika Britanija i SAD, uvele su mere protiv Moskve koje su uključivale i zabranu kupovine ruske nafte, dok je Rusija smanjila snabdevanje gasom zemljama u EU za više od 80 odsto.
To je dovelo do nestašice energenata, kao i rekordnog rasta cena struje, gasa, čvrstog ogreva, goriva za građane i privredu.
SLABA UTEHA
Cena prirodnog gasa brzinom svetlosti skočila je 500 odsto. Mnoge elektrane širom sveta su se umesto gasa, prebacile na korišćenje uglja, čija cena je pak utrostručena. Sve to dovelo je do inflacije, poskupljenja osnovnih životnih namirnica… Usledile su restrikcije, kao i borba država za energente kako bi sačuvali privredu, industriju. Pamte se i preporuke građanima kako da štede energiju, poput poruke tadašnjeg nemačkog vicekancelara Roberta Habeka da je nošenje debelih čarapa i toplih džempera zimi uvek dobra ideja, ali i da izbegava kupanje, već se tušira, ali hladnijom vodom i najviše pet minuta. Slične kampanje pokrenute su i u Holandiji i drugim državama.
U takvim okolnostima, Vučić je poručio da građani Srbije ne moraju da brinu, da će uoči zime te 2022. imati tople domove, dovoljno struje i gasa i da cene neće rasti. Kao i da se sve preduzima kako bi privreda bila što više zaštićena od porasta cena energenata na tržištu.
I zaista, uprkos svim izazovima na globalnom nivou i mada Srbija nema ni gas ni naftu, ovde nije bilo nestašica ni restrikcija. Globalnu energetsku krizu osetili nismo. Naprotiv, u Srbiji je struja i dalje među najjeftinijim.
OHRABRENJE
Kako? Jer se, na inicijativu predsednika Vučića, proaktivno i preventivno delovalo, ulagalo u energetiku. Otuda i očekivanja da će uspešno rešiti i aktuelnu krizu u kojoj je Srbija, ni kriva ni dužna, zbog borbe SAD i Rusije. I to od 10. januara, kada su SAD prvi put najavile uvođenje sankcija NIS, koje su do sada samo odlagane šest puta do 1. oktobra, a onda do 8. oktobra. Vučić je kazao da smo mi tu kolateralna šteta, ali da će nastaviti borbu i razgovore s obe strane da bi se našlo rešenje.
– Srbija se u sudaru Rusije i SAD nalazi između čekića i nakovnja. Nema razloga za paniku, imamo dosta rezervi da izađemo iz tog problema – poručio je Nebojša Atanacković, nekadašnji vlasnik „Nafte AD“ i počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije.
Brnabićeva: U velikoj meri smo zaštićeni od loših stvari u svetu, to je neverovatan uspeh
Ana Brnabić, predsednica Skupštine Srbije, priča za Srpski telegraf da građane ne možete prevariti, oni vide rad i trud, vide posvećenost i vide rezultate, a zbog toga poverenje u predsednika Vučića ne opada, već raste:
Foto: FOTO TANJUG/ Narodna skupština Repulike Srbije/ Peđa Vučković/ bg
– Građani, takođe, znaju, iako se o tome malo priča i piše u našoj javnosti jer smo, nažalost, stalno okupirani internim stvarima, da već skoro četiri godine besni rat na evropskom kontinentu, da već tri godine besni rat na Bliskom istoku, a da smo, zahvaljujući angažmanu predsednika Vučića, mi uspeli da izbegnemo dramatične posledice ovih ratova. Mi imamo energente i stabilne cene tih energenata koje su među najnižima u Evropi. Prosečne plate u Srbiji kontinuirano rastu, kao i penzije. Rastu nam zaposlenost i investicije. U velikoj meri smo zaštićeni od realnosti u svetu. To je neverovatan uspeh Aleksandra Vučića i čini mi se da mnogi u Srbiji to ne cene dovoljno. Ipak, građani sve te stvari vide, a najviše vide i cene njegovu borbu.
„Srbija u energetskoj ekspanziji“
Nebojša Obrknežev, magistar naftno-gasnog inženjerstva za Srpski telegraf:
– Od kada je Aleksandar Vučić postao premijer 2014, a potom i predsednik 2017, Srbija je prošla kroz razne energetske krize, koje su pogodile i Evropu i svet, ali tako da građani to nisu osetili. Nije bilo restrikcija ni nestašica, naprotiv, snabdevanje u svim energetskim krizama bilo je u kontinuitetu.
A sećamo se, recimo, prekida gasa Srbiji 2006. i 2009. I sad živimo u vremenu kad se ceo svet bori za gas i naftu, ali Srbija nije ostajala bez njih, iako nemamo količine koje mogu da potkrepe naše tržište. I sve to zahvaljujući reformama u energetici, pokrenutim na inicijativu predsednika Vučića. U svakom segmentu se ozbiljno radi i onda kad to nije u piku interesovanja.
Na vreme smo počeli diversifikaciju raznih vidova energije. Solarni paneli su do 2012. bili viša matematika za našu zemlju, a sad ih s kompanijama iz Južne Koreje gradimo na 200 hektara, jačine jedan gigavat. Kao i reverzibilne hidroelektrane. Sad se radi „Bistrica“, a poslednja reverzibilna hidroelektrana – „Bajina Bašta“ – trenutno i jedina u Srbiji, otvorena je daleke 1982. Istovremeno projektuje se hidroelektrana „Đerdap 3“, otvoren je novi blok u TE „Nikola Tesla“. Govorimo o energetskoj ekspanziji Srbije, gde građani imaju najjeftiniju struju i stabilnost u snabdevanju energenata. Nikada ovde nije bilo prekida, kao što se dešavalo u drugim zemljama u okruženju. Setimo se problematike oko električne energije kompletnog zapadnog Balkana, izuzev Srbije, kad su juna 2023. i Albanija i Crna Gora i Hrvatska i BiH ostale bez struje.
Od države koja je uvozila sve energente, došli smo u poziciju izvoznika. Naime, uvozili smo gas preko Ukrajine i plaćali tranzitne takse, a sad je Srbija tranzitna zona naplaćivanja taksa i za Slovačku i za Mađarsku napajanjem gasa centralne Evrope preko interkonektora s Bugarskom, koji je otvoren decembra 2023. I sve to dok se gradi interkonektor sa Severnom Makedonijom, koji je veza s Grčkom, lukom Aleksandropolis, odakle stiže gas.
Napravljen je i gasni sporazum s Azerbejdžanom od 500 miliona kubika gasa godišnje.
Povećavani su skladišni kapaciteti i za naftu i za gas: u Smederevu je izgrađeno skladište od 100.000 tona sirove nafte. Pre 15 godina Srbija je mogla da, u slučaju prekida isporuke nafte, osigura snabdevanje iz rezervi samo jedan mesec, a danas je to pet-šest meseci. Proširen je kapacitet u Banatskom Dvoru s 450 na 700 miliona kubika gasa.
Aktuelizovana je ideja o uvođenju nuklearne energije, Srbija želi da kupi udeo (od pet do deset odsto) u vlasništvu mađarske nuklearne elektrane „Pakš 2“. I to se radi da bismo se energetski obezbedili. Zašto? Privreda iz godine u godinu raste. Gas je možda najbolji pokazatelj razvitka privrede. Srbija je trošila 2,1 milijardu kubika gasa, a sad 3,3-3,4 milijarde kubika gasa.
Pregovori sa SAD oko ulaganja u energetiku Srbiji bili su nezamislivi, a sada su njihove investicije realnost, kao i Kine, Nemačke, Južne Koreje. Otvoreni su i prvi vetroparkovi i nastavlja se s daljom gradnjom. Svi vidovi i obnovljive i neobnovljive energije se podižu.
Urađena je gasifikacija gotovo cele zemlje, do 2012. bila je urađena samo u Vojvodini i deo centralne Srbije, a sad imate gasovode koji se grade i prema Leskovcu, Vranju, toplane…
Radilo se na modernizaciji rafinerije nafte u Pančevu. Takođe na inicijativu predsednika Vučića. Tako je 2020. otvoreno postrojenje „Duboka prerada“, vredno više od 300 miliona evra, čime je pančevačka rafinerija najbolja u regionu, na jugoistoku Evrope, i isporučuje najčistije naftne derivate.Verujem da će, kao i uvek do sada, i ovaj put, Vučić iznaći rešenje za ovu krizu oko NIS, proizvedenu zbog sukoba Zapada i Istoka – rekao je Obrknežev.
POGLEDAJTE JOŠ:
DVOJICA DUHOVNIKA, JEDAN CILJ: Patrijarh Porfirije primio poznatog islamskog teologa i učenjaka Imrana Nazar Hoseina
MI MORAMO DA SAČUVAMO MIR! Predsednik Vučič POSLAO JASNU PORUKU ljudima ispred Skupštine: Oni su nam pokazali koliko su neodgovorni (FOTO)
PRISUSTVUJE VUČIĆ! Sutra dodela sredstava preduzetnicama sa sela!