U Srbiji se može lepo živeti od uzgoja maka, potvrđuju poljoprivrednici iz severne srpske pokrajine, gde ova kultura ima dugu tradiciju i značajno mesto na njivama.
Uzgoj maka popularan je u Evropi i svetu, a kod nas je poznat od davnina, naročito u Vojvodini. U opštini Kovačica mak je jedna od zastupljenijih kultura, a veliki broj poljoprivrednika odlučuje se da ga gaji zbog jednostavne proizvodnje, stabilne potražnje i sigurnog plasmana.
Cena maka u zrnu kreće se od 300 do 800 dinara po kilogramu. Kupci su najčešće preprodavci, ali i ljudi koji mak nabavljaju za sopstvene potrebe. Veći deo domaće proizvodnje plasira se na strana tržišta, dok se ostatak prodaje u zemlji, uglavnom na poljoprivrednim manifestacijama, sajmovima i kroz direktnu prodaju.
Foto: Jiri Hera/Shutterstock
Uzgajivači navode da je domaći mak znatno boljeg kvaliteta od uvoznog, što utiče na stalno interesovanje kupaca. Upravo zbog toga mak proizveden u Srbiji ima siguran plasman, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
Posebno su poznati proizvođači iz sela Padina, u opštini Kovačica. Veliki broj poljoprivrednika iz ovog mesta seje mak, jer nije zahtevna kultura. Padinski poljoprivrednici godišnje na tržište iznesu između 150 i 200 tona najkvalitetnijeg maka.
Razlog dobre proizvodnje leži i u prirodnim uslovima. Peskovito zemljište, koje je karakteristično za Padinu, izuzetno pogoduje uzgoju maka i doprinosi stabilnim prinosima i kvalitetu zrna.
Mak se seje kao pšenica, kada vremenske prilike dozvole. Kada, na jesen i u proleće ima dosta padavina, mak lepo nikne i ima gust sklop.
Pokretanje proizvodnje maka zahteva određena ulaganja, pre svega u pripremu zemljišta, seme i mehanizaciju. Priprema njiva podrazumeva obradu zemljišta… Troškovi obrade zemljišta mogu iznositi nekoliko desetina hiljada dinara, u zavisnosti od potreba zemljišta i cena usluga.

Foto: PhotoIris2021/Shutterstock
Kupovina kvalitetnog semena maka predstavlja jedan od osnovnih troškova. Cena semena varira, ali poljoprivrednici ističu da ulaganje u sertifikovano seme obezbeđuje bolji prinos i kvalitet zrna, što se kasnije direktno odražava na ukupan prihod.
Dalji troškovi uključuju i setvu, praćenje rasta useva, zaštitu, kao i žetvu. Mehanizacija za žetvu i obradu zrna – kombajn, prateća oprema za čišćenje i selekciju – predstavlja značajnije ulaganje, ali se često koristi i za druge kulture, što umanjuje ukupne troškove po hektaru.
Poljoprivrednici ukazuju da se početna ulaganja tokom prve godine mogu vratiti već nakon jedne berbe u godinama sa dobrim prinosima, zahvaljujući tržišnoj ceni zrna i plasmanu proizvoda. Kažu da godišnje može da donese zaradu i do 40.000 evra.
Bonus video
POGLEDAJTE JOŠ:
Nastavljaju se važni sastanci u Davosu: Vučić razgovarao sa Gi Parmelanom
OVO JE JEDINO MESTO NA SVETU GDE ANTIHRIST NEĆE MOĆI DA KROČI: Bogorodičina staza privlači stotine hiljada poklonika iz celog sveta (FOTO)
Mrdić: Poručujem Nenadiću da prestane da laže, da uznemirava javnost jer u njegove laži niko ne veruje!