13/03/2025

INFO

Najnovije Vesti Dana

DR MIRJANA LAPČEVIĆ VEĆ 25 GODINA ŽIVI SA DIJAGNOZOM REUME: „Nisam mogla da se rukujem, a evo koje SIMPTOME ne smete ignorisati!“

DR MIRJANA LAPČEVIĆ VEĆ 25 GODINA ŽIVI SA DIJAGNOZOM REUME: "Nisam mogla da se rukujem, a evo koje SIMPTOME ne smete ignorisati!"

Prema podacima prim. dr Mirjane Lapčević, predsednice Udruženja obolelih od reumatskih bolesti, čak 1,8 miliona ljudi u Srbiji pati od hroničnih reumatskih oboljenja, što znači da svaki četvrti građanin ima neku od ovih bolesti. Ove bolesti pogađaju ljude svih uzrasta, uključujući i decu, a najčešće se vezuju za starije. Iako su reumatske bolesti uglavnom hronične i doživotne, ranim prepoznavanjem simptoma i pravovremenim lečenjem, pacijentima se može omogućiti kvalitetan život.

Reumatske bolesti nisu rezervisane samo za stariju populaciju. Oko 35.000 odraslih boluje od reumatoidnog artritisa, a oko 2.000 dece je pogođeno ovom bolešću. Takođe, značajan broj ljudi pati od spondiloartritisa, koji obuhvata psorijazni artritis i ankilozirajući spondilitis, a obolevaju i deca, kaže prim. dr Lapčević.

Osim ovih bolesti, sve veći broj građana Srbije oboleva od Lupusa, sistemske skleroze i vaskulitisa – autoimunih bolesti koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.

Rana dijagnoza je ključ za bolji kvalitet života

Doktorka naglašava da je rana dijagnoza ključna za kontrolisanje ovih bolesti. Ako se bolest prepozna na vreme i lečenje započne odmah, pacijenti mogu održati simptome pod kontrolom i živeti normalno.

– Imala sam 42 godine kada mi je dijagnostikovan reumatoidni artritis (RA) i ta vest me je pogodila kao grom iz vedrog neba. Najveći problem je bio da shvatim da sam se ja razbolela. Razlog zbog čega sam prihvatila da vodim Udruženje obolelih od reumatskih bolesti Srbije je taj strašni osećaj: „Zašto ja baš da se razbolim? Šta sam ja tu pogrešno u životu uradila? Čime sam doprinela da se razbolim?“, počinje svoju priču dr Lapčević, koja je i predsednica Udruženja obolelih od reumatskih bolesti Srbije.

Njena lična borba sa reumatoidnim artritisom počela je još 1996. godine, kada je nakon nedeljne borbe sa prehladom počela da oseća iscrpljenost i malaksalost.

– Kako su počeli da me bole i otiču mi sitni zglobovi šaka i stopala, i kada se pojavila jutarnja ukočenost duža od 30 minuta, shvatila sam da treba da se obratim reumatologu. Bolest mi je dijagnostikovala prof. Radmila Petrović sa Instituta za reumatologiju u Beogradu, trideset dana posle pojave prvih simptoma, i odmah predložila hemijski lek, seća se dr Lapčević.

Kako je i sama lekar, dr Lapčević je prihvatila predloženu terapiju i strogo poštovala savete stručnjaka.

– Veoma je važno lekove uzimati tačno onako kako je reumatolog predložio. Moje dve drugarice, neuropsihijatri, rekle su mi da moram da prihvatim bolest, da je poštujem i dam sve od sebe da lekovi zaustave bolest.

Na ove simptome reumatske bolesti obratite pažnju 

Simptomi koji mogu ukazivati na reumatske bolesti variraju, ali postoje zajedničke karakteristike koje treba prepoznati.

– Kod artritisa i autoimunih bolesti, bolovi se obično javljaju tokom noći, kada su najizraženiji pred zoru. Pacijenti se često bude sa bolovima u zglobovima, a ukoliko je reč o reumatoidnom artritisu, bolovi su najčešće locirani na sitnim zglobovima šaka i stopala, objašnjava prim. dr Mirjana Lapčević.

Ova vrsta artritisa karakteriše se i jutarnjom ukočenošću, koja traje duže od 30 minuta i onemogućava normalno funkcionisanje, poput formiranja pesnice.

Drugi oblik reumatske bolesti je spondiloartritis, koji se uglavnom javlja u obliku bolova u kičmi, kukovima, sakroilijačnim zglobovima, ali i u velikim zglobovima kao što su kolena, laktovi i ramena. Ovi bolovi se javljaju uglavnom u miru, a pacijenti se često bude ujutro sa osećajem kao da im je neko težak teret legao na leđa. S vremenom, bol može da oslabi dok se pacijent postepeno pokreće.

Jedan od značajnih simptoma koji prati reumatske bolesti je i zamor, koji je rezultat autoimune reakcije organizma. Osećaj umora može biti dubok i ne prestaje ni nakon dužeg odmora.

Ovo su faktori rizika koji doprinose bolesti

Pored ranih simptoma, doktorka Lapčević ističe i faktore rizika koji mogu doprineti razvoju ovih bolesti.

– Stres, infekcije – bilo virusne, bakterijske ili parazitarne, pušenje cigareta i preteran psihički i fizički napor – sve su to okidači koji povećavaju rizik od nastanka reumatskih bolesti, upozorava ona.

Za kraj, dr Lapčević savetuje građanima da ne ignorišu prve simptome i da, u slučaju sumnje, odmah potraže pomoć lekara. Rana dijagnoza je ključna, jer uz pravovremeno lečenje, kvalitet života može biti značajno poboljšan.

BONUS VIDEO: