U varoši poznatoj po svojoj duhovnoj tradiciji i dubokoj pobožnosti – Čajniču, avgustovski dani obeleženi su svečanom molitvom i duhovnim svetlom, kada pobožni narod proslavlja veliki praznik Uspenja Presvete Bogorodice. Ove godine, proslava je održana u obnovljenom hramu Presvete Bogorodice, koji ponosno čuva jednu od najznačajnijih svetinja ovih prostora – Čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice Čajničku, poznatu kao „Krasnica“.

Molitveno sabranje uoči praznika
Večernje bogosluženje uoči praznika, sa petohlebnicom, služili su čajnički parosi protojerej Dragiša Simić i jerej Damjan Radović, uz đakone, dok je molitveno prisustvovao i mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Pobožnost i pažnja okupljenih vernika osetila se u svakom gestu, svakom poklonu i tišini molitve, pripremajući srca za glavni praznični dan.

Liturgija i praznična radost
Na sam dan praznika, svetu liturgiju služio je mitropolit Hrizostom, uz sasluženje istaknutih sveštenih lica. Liturgijsko slavlje uveličao je i predivni hor Sveti novomučenik Stanko Ostroški iz Nikšića, čije pojanje osvetljava duše prisutnih i vodi ih ka istinskoj molitvenoj kontemplaciji.
Litija ulicama Čajniča
Kao vrhunac prazničnog dana, vernici su učestvovali u litiji kroz grad Čajniče, koji Uspenje Presvete Bogorodice slavi i kao svoju krsnu slavu. Kum ovogodišnje krsne slave bio je jerej Damjan Radović sa svojom porodicom, a kumstvo za narednu godinu preuzela je porodica Prijović iz Čajniča. Ovaj običaj, duboko ukorenjen u tradiciji, pokazuje koliko pobožnost i zajedništvo oblikuju život varoši i učvršćuju vezu naroda sa svojom svetinjom.

Predanje o Čajničkoj Krasnici
Centralna tačka proslave u Čajniču je, naravno, čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Čajničke. Prema predanju, ona potiče iz svetog Jerusalima i, kao jedna od mnogobrojnih ikona koje je naslikao sam Sveti Apostol i Evanđelist Luka, čuva neizmernu duhovnu moć i blagodat. Prednja strana ikone prikazuje Presvetu Bogorodicu sa Bogomladencem Hristom, dok se na zadnjoj strani nalazi lik Svetog Jovana Krstitelja.
Ikona je u Srbiju doneta od strane svetog kralja Uroša Milutina, koji ju je čuvao na svom dvoru kao zaštitnicu Nemanjićkog doma, a potom položio u manastir Banju kod Priboja. Iako je manastir kasnije spaljen i opljačkan, sveta ikona preživela je vatru i zlostavljanja, i čudesno sačuvana preneta je u grad Čajniče. Od tada, kroz vekove, ona je duhovna zaštitnica i utočište pobožnog naroda, pružajući utehu, izlečenje i nadu u svim životnim nevoljama.

Svedočanstva o čudima
Njena čudesna dejstva poznata su kroz mnogа сведочанства vernika. Jedna od njih govori o mladom dečaku iz Bosne čije su oči bile teško obolele, a lekari nisu mogli pomoći. Njegova majka, vođena snom, odvela ga je u Čajniče pred ikonu, i molitve pred svetim likom učinile su čudo – dečak je ozdravio. Druga priča se odnosi na Persu, slabunjavu devojku, koju su pavte njenog pokojnog oca sveštenika donete pred ikonu izlečile od misteriozne bolesti koja je trajala nedeljama, omogućivši joj da živi punim životom. Još jedno čudo, koje je zapisao sveštenik Jovan Jovanović, govori o dečaku iz Rogatice koji je onemeo, a pred čudotvornom ikonom progovorio, obradivši ne samo svoju porodicu, već i sve prisutne.

Pobožni narod, kroz vekove, ukrašavao je ikonu skupocenim darovima, potvrđujući veru u neprolaznu moć i milost Presvete Bogorodice. Čak i u periodima ratova i progona, kada su Italijani i ustaše uništavali crkve i otimali dragocenosti, sveta ikona preživela je bezbedno, čuvajući blagodet za verne, a prisustvo Božije ljubavi ostalo je neiskvareno.
Molitva pred ikonom Majke Božje Čajničke
Sveti vladika Nikolaj Žički napisao je molitvu koja se čita pred čudotvornom Čajničkom ikonom:
„Presveta Bogorodice, Darodarilice, spasi nas. Tebe slavimo, Darodarilicu, koja si čudesima mnogim proslavila Sina Svojega i Sebe, Djevo Bogomati; osveti nas slavom Tvojom neizrečenom, Darodarilice, i spasi duše naše.
Čajniče se raduje Tebi, Bogoradovana, kao dragocenoj riznici nebeskih darova; obdari i nas milošću Svojom, Darodarilice, i isprosi nam blagodat Duha Svetoga što istinom prosvećuje i osvećuje duše naše.
Darove daruješ svakome ko ime Tvoje sa verom i nadom spominje, i svakome ko se pred likom Tvojim čudotvornim moli: slepima vid, raslabljenima snagu, bezdetnim potomstvo, tužnima utehu, pokajnim očišćenje. Stoga Te u ljubavi proslavljamo, Darodarilice, i pod Tvoju zaštitu duše naše stavljamo.
Nebeska slavo i Čajnička pohvalo, raduje se! Iz Tvoga devičkog tela zasijala je Radost svemu svetu; neka i iz Tvoje čudesne Ikone sija radost svima nama, koji se Tebi vazda radujemo i iz dubine duše kličemo: Raduj se, Zoro našega spasenja! Raduj se, Darodarilice, obraduj sve nas svakim dobrim darom. Amin“.
Danas, Čajniče ostaje živo sveto središte pravoslavlja u ovom kraju, mesto okupljanja svih vernih koji traže duhovno isceljenje, ohrabrenje i pomoć u životnim nevoljama. Uspenje Presvete Bogorodice u Čajniču nije samo liturgijsko slavlje, već neprekidna molitvena povezanost naroda sa Nebom, kroz čudesni lik Majke Božje, koja i dalje daruje svetlost, mir i blagodat svima koji joj pristupaju sa verom i ljubavlju.

Dragocena relikvija iz Muzeja Srpske pravoslavne crkve stigla je u hram Svetog Simeona Mirotočivog; vernici će moći da prisustvuju svakodnevnim liturgijama i molitvama za bolesne do 3. septembra.

Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.

Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.

Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.

Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.

Iguman Dimitrije saopštio da je manastir Tumane posta bogatiju za još jednu čudotvornu ikonu, čija priča je neverovatna.

Manastir, poznat po ikoni staroj 500 godina i obnovljen nakon Drugog svetskog rata, postao je mesto duhovnog isceljenja, a igumanija Ekatarina, koja je tu provela pola veka, pričala je o hiljadama žena koje su zahvaljujući molitvama ispred ikone postale majke.

Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.

Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.

Posle svečanog dočeka ikone Svetog sveštenomučenika Jovana Tuzlanskog uslediće Sveta Arhijerejska Liturgija, litija sa moštima svetih i trpeza ljubavi, a obezbeđen je i besplatan prevoz iz Bijeljine i Lopara.

U Galeriji Kolarčeve zadužbine prikazano 125 ikona 97 autora iz sveta, pod okrinjem UNESCO.

Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.

Iako još uvek ne želi u potpunosti da otkrije detalje svoje duhovne promene, nada se da će ovim „pogledom kroz prozor“ dati drugima priliku da nešto nauče.

Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.

Dok je Florida zakazala pogubljenje Kertisa Vindoma, čoveka sa intelektualnim teškoćama, upravo porodice žrtava traže milost, a Katolička crkva podseća da smrtna kazna ne donosi pravdu, već produbljuje patnju i krši dostojanstvo ljudskog života.

Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.

Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.

U tumačenju proroka Isaije, vladika Nikolaj Velimirović govori o najvećoj tajni vere: kako su ljudi gledali Spasitelja, a nisu prepoznali da u Njemu obitava večni Bog.
POGLEDAJTE JOŠ:
ZA MIR U DUŠI POTREBNE SU SAMO OVE TRI STVARI! Sveti Gavrilo Gruzijski o onome za čim ceo svet čezne!
SPECIJAL NA KURIR TELEVIZIJI – NAROD PROTIV BLOKADA
PAKAO SE NASTAVLJA! Ponovo se vraćaju tropske temperature, a onda sledi OBRT: Sneg će padati već u septembru