Roš hašana, jevrejska Nova godina, istovremeno je praznik velike radosti i tihe zebnje. Ove godine Roš hašana počinje u petak, 11. septembra, u vreme zalaska sunca, a završava se u nedelju, 13. septembra, sa zalaskom sunca. To je dan kada se proslavlja stvaranje, ali i dan kada se polažu računi za ono što smo učinili.
Tokom Roš hašane vernici se obraćaju Bogu kao vrhovnom sudiji. Tada se simbolično otvara Knjiga života, a svako preispituje sopstveni život i pita se da li je svojim postupcima zaslužio da njegovo ime bude upisano u nju. Zato se preispituju odluke donete tokom protekle godine, postupci i namere, uz nastojanje da se prema sebi bude iskren.
Šta je šofar?
Šofar je rog ovna u koji se duva poput trube. Njegov zvuk čuje se tokom jevrejskog meseca elula, koji prethodi Roš hašani, zatim na bogosluženjima za Roš hašanu i na kraju Jom kipura. Šofar ima četiri osnovna zvuka: tekija, švarim, terua i tekija gedola. Mnogi u njima prepoznaju zvuk nalik plaču. Oglašavanje šofara podseća vernike da se zamisle nad svojim postupcima i pokaju za grehe počinjene tokom protekle godine.
Koja se tradicionalna jela služe? Da li je neka hrana zabranjena? I zašto su hale okrugle?
Jevreji za Roš hašanu tradicionalno jedu slatku hranu, poput jabuka i meda, hale i cimmesa, kao simbol želje za dobrom i slatkom novom godinom. Na prazničnoj trpezi često se služe i piletina i goveđa prsa.
U sefardskoj tradiciji na trpezi se nalaze i namirnice koje simbolično izražavaju želje za godinu koja dolazi. Među njima su nar, praziluk i bundeva.
Za Roš hašanu nije zabranjena nijedna namirnica koja je inače dozvoljena tokom godine. A zašto su hale okrugle? Njihov oblik podseća na neprekidni krug života.
Kako se ispravno čestita jevrejska Nova godina?
„Šana tova“ znači „dobra godina“, odnosno koristi se kao želja za srećnu Novu godinu. Sličan izraz je „L’šana tova umetuka“, što znači „za dobru i slatku godinu“.
„Gmar hatima tova“ doslovno znači „dobro zapečaćenje“. Ovaj tradicionalni pozdrav upućuje na verovanje da se na Roš hašanu čovekova sudbina upisuje u Knjigu života, dok se na Jom kipur taj upis zapečaćuje. Zato se ovaj pozdrav koristi tokom deset dana koji povezuju Roš hašanu i Jom kipur.
Koliko traje Roš hašana?
Roš hašana se tradicionalno obeležava dva dana. Međutim, mnoge reformske zajednice praznuju samo prvi dan. Time se niz velikih praznika ne završava: deset dana kasnije dolazi Jom kipur, a potom Sukot i Simhat Tora.
Da li vernik mora redovno da ide u sinagogu da bi mogao da prisustvuje bogosluženju za Roš hašanu?
Ne. Ipak, u većini sinagoga potrebno je unapred kupiti ulaznice za bogosluženja tokom velikih praznika. Ako je cena previsoka, moguće je dogovoriti povoljniju cenu. Neke jevrejske zajednice i druge institucije organizuju i besplatna bogosluženja, ali je potrebno raspitati se gde se ona održavaju.
Da li je tačno da tokom Roš hašane treba bacati hleb u vodu?
Da. Tokom obreda tašlih, koji se najčešće održava prvog dana Roš hašane, Jevreji odlaze do vode i bacanjem komadića hleba simbolično predstavljaju odbacivanje svojih greha.
Koje se molitve čitaju tokom Roš hašane?
Deo bogoslužbenih tekstova sličan je molitvama koje se čitaju tokom drugih dana ili šabata, ali je veliki deo liturgije posebno vezan za Roš hašanu. Neke od tih molitava ponovo se čitaju i tokom Jom kipura.
Najpoznatiji deo bogosluženja za Roš hašanu verovatno je oglašavanje šofara. Među najpoznatijim molitvama je „Unetane tokef“, koja je inspirisala Leonarda Koena za pesmu „Who by Fire“. Veoma poznata je i molitva „Avinu Malkeinu“, što znači „Oče naš, Care naš“.
Koji se odlomci iz Tore čitaju tokom bogosluženja za Roš hašanu?
Prvog dana Roš hašane, u većini sinagoga čita se 21. glava Knjige Postanja, od prvog do 34. stiha. U ovom odlomku govori se o tome kako su Sara i Avraam, posle godina bezdetnosti, dobili sina Isaka. Nakon toga Sara proteruje Agaru, svoju sluškinju i majku Ismaila.
Drugog dana čita se 22. glava Knjige Postanja, od prvog do 24. stiha. Ovaj odlomak nastavlja se na prethodni i donosi priču o Akedi, odnosno o Avraamovoj nameri da prinese Isaka na žrtvu, što je na kraju sprečeno.
U reformskim zajednicama koje Roš hašanu obeležavaju samo jedan dan čita se 22. glava Knjige Postanja.
Kako se zove molitvenik za velike praznike i koje još hebrejske izraze treba poznavati?
Molitvenik koji se koristi tokom velikih praznika naziva se mahzor. Uz Roš hašanu i Jom kipur vezani su brojni hebrejski izrazi koji se često koriste tokom prazničnih molitava i običaja. Za one koji žele da ih bolje razumeju, postoje posebni rečnici izraza posvećeni Roš hašani i Jom kipuru.
BONUS VIDEO

Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.

Od ubistva i hule na Boga do kršenja Šabata i neposlušnosti prema roditeljima, drevni jevrejski zakoni predviđali su najstrože kazne.

Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.

Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
POGLEDAJTE JOŠ:
„SRBIJA POKRENULA TOČAK BUDUĆNOSTI!“ Ministarka Milica Đurđević Stamenkovski o rastu plata i novim merama države
“DINASTIJA SPECIJAL” NA KURIR TELEVIZIJI – nedelja, 13. septembar od 16.00
OVAKVE RUŽICE SA DŽEMOM PRAVILE SU NAŠE BAKE: Poslastica kojoj se svi obraduju jer miriše na detinjstvo