28/08/2026

INFO

Najnovije Vesti Dana

JEDAN ZNAK NA VELIKU GOSPOJINU OTKRIVA ŠTA NAS ČEKA! Evo šta po narodnom verovanju znači ako praznik osvane UZ VEDRO NEBO ILI KIŠU!

INFO

Naši preci verovali su da vremenske prilike na Veliku Gospojinu mogu da nagoveste kakav nas period čeka. Posmatrali su nebo, kišu, sunce i promene u prirodi, tražeći u njima znakove za jesen i zimu.

PROČITAJ JOŠ: GOSPOJINSKI POST JE ZAVRŠEN, A DA LI SE I DANAS POSTI: Sveštenik Bojan Krstanović rešio dilemu nekih vernika

Velika Gospojina smatra se jednom od važnih prekretnica u godini, jer se praznuje u vreme kada leto polako ustupa mesto jeseni. Zbog toga su se za ovaj dan vezivala brojna narodna verovanja, posebno ona koja se odnose na vreme, prirodu i promenu godišnjeg doba.

Foto: Schutterstock/Antracit

 

Narodno verovanje

Prema narodnom verovanju, ako je oko Velike Gospojine lepo, vedro i sunčano vreme, očekivao se mirniji i prijatniji nastavak godine.

PROČITAJ JOŠ: REČI KOJI NADVLADAVAJU I SAMU SMRT! Ovo je „zapovest“ koja se čak 365 puta ponavlja u Bibliji i to nije slučajno!

Ako bi, pak, praznik obeležili kiša, oblaci i nevreme, ljudi su to tumačili kao najavu promenljivog i hladnijeg perioda koji dolazi.

PROČITAJ JOŠ: ODLAZAK UOČI VELIKE GOSPOJINE! Smrt generala Ratka Mladića nosi posebnu simboliku: Srbi ovo verovanje čuvaju vekovima

Posebno se obraćala pažnja na grmljavinu i nagle promene vremena. Naši stari su verovali da takve pojave nisu slučajne i da mogu biti znak promene vremena u narednim nedeljama.

Međudnevnica

Sa Velikom Gospojinom vezuje se i period poznat kao međudnevnica, vreme između Velike i Male Gospojine. U tom periodu tradicionalno se bralo lekovito bilje, za koje se verovalo da ima posebnu snagu, dok se priroda polako pripremala za dolazak jeseni.

 Ove poslove u kući strogo izbegavajte

Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva, danas slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina. To je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i za njega se vezuju različiti običaji.

Scena Uspenja Bogorodice obavezan je motiv u pravoslavnom fresko-slikarstvu, jer je za život i smrt Bogomajke vezan smisao hrišćanske vere i molitve. Uspenje Bogorodice slika se na zapadnim zidovima pravoslavnih crkava. U srpskom manastiru Sopoćani, zadužbini Nemanjića iz 13. veka, oslikana je jedna od najlepših predstava Uspenja, sa Hristom koji u naručju drži novorođenu dušu Bogomajke, zagledan u njeno telo na odru.

U sceni koja prikazuje ovaj praznik, često se slika i jevrejski sveštenik Atonije, protivnik hrišćanstva, koji je nameravao da prevrne mrtvo telo Bogorodice na odru, pa mu je arhangel Mihailo nevidljivim mačem odsekao ruke, koje su ostale da vise na odru. Atonije se za svij greh pokajao, od Hrista je dobio isceljenje, primio je hrišćanstvo, zbog čega je ubijen od svojih bivših jednoveraca.

Ikona Velike Gospojine

Prema verovanju Srba, u periodu između dve Gospojine (Velike i Male Gospojine) – „periodu prelaza” – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje dece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Vreme između dve Gospojine, naziva se međudnevnica, a veruje se da je taj period najbolji za branje plodova i lekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja“ od živine kao najbolja za jelo i rasplod.

Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju lekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju.

Na Veliku Gospojinu uvek se ističe značaj bosiljka, koji se u narodu smatra božjom biljkom. Stavlja se u jelo ili piće, veruje se da donosi zdravlje i štiti od zla.

Ikona Uspenja Bogorodice na nebo

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Danas po običaju žene idu na pričest, zato što se Bogorica smatra zaštitnicom žena i majki.

Srbi veoma poštuju Bogorodicu, pa širom zemlje mnoge porodice slave današnji praznik kao svoju krsnu slavu. I veliki broj crkava i manastira SPC slavi Veliku Gospojinu kao svoju slavu.

Molitva Bogorodici, koja se izgovara u sva tri bogoslužbena kruga

„Blaga Majko blagoga Cara, prečista i blagoslovena Bogorodice Marije, milost Sina Tvog i Boga našeg izlij na moju strasnu dušu, i Tvojim molitvama uputi me na dobra dela, da bih ostalo vreme života svog proveo bez poroka i Tobom raj našao, Bogorodice Djevo, jedina čista i blagoslovena.“

Običaji i verovanja

Svi običaji za Veliku Gospojinu vezuju se za vodu i bosiljak koji se smatra božijom biljkom. Zato, prema narodnom verovanju, u jelo treba staviti malo bosiljka i poslužiti ga ukućanima, da bi ih Majka Božija čuvala od zla.

Presveta Bogorodica je zaštitnica žena, majki i bolesnih. Nekada su na Veliku Gospojinu mnogi bolesnici odvođeni na izvore lekovite vode da se umiju, kako bi čudesno ozdravili. Smatra se i da su jaja prikupljena u ovom periodu najkvalitetnija i da dugo ostaju sveža.

Budući da je reč o crvenom slovu, na taj dan se igla ne uzima u ruke, ne pere se veš, ne sređuje se dom, ne veze se i ne šije, i tako dalje.

Koliko je ovaj praznik omiljen u srpskom narodu govori i činjenica da je crkva manastira Studenica posvećena upravo Uspenju Presvete Bogorodice, i da je jedan od najlepših prikaza tog svetog trenutka freska koja se nalazi u Sopoćanima.

Praznik koji okuplja porodicu

Velika Gospojina se u mnogim porodicama obeležava kao krsna slava, pa praznični dan ima i snažnu porodičnu dimenziju. Ove godine, Velika Gospojina pada u petak, a za prazničnu i slavsku trpezu dozvoljeni su riba, ulje i vino. Ipak, možda je najlepši deo tradicije upravo u tome da se na ovaj dan zastane. Da se ode u crkvu ako je to deo porodične vere. Da se zapali sveća. Da se pomolimo za zdravlje dece, roditelja i onih koje volimo. Da sednemo za isti sto. I da bar jedan dan pokušamo da svakodnevnu žurbu ostavimo po strani.

Velika Gospojina u narodnom kalendaru zauzima posebno mesto jer se u njoj susreću vera, porodični život, ženski svet i odnos prema prirodi.