Dok se Prizren priprema da u prostoru hrama iz 14. veka ugosti umetnike srednjovekovne muzike, Crkva Svetog Spasa ponovo se našla na meti vandala. U noći između 18. i 19. avgusta na hramu je pričinjena materijalna šteta, čime je zabeležen još jedan slučaj napada na srpsku versku i kulturnu baštinu u Prizrenu.
Osumnjičeni priveden, pa pušten na slobodu
Prema saopštenju takozvane kosovske policije, osumnjičeni muškarac je, navodno pod dejstvom alkohola, napao hram, oštetio spoljnu rasvetu i pričinio materijalnu štetu na dvoje ulaznih vrata.
Policija je intervenisala i identifikovala osumnjičenog, koji je potom priveden. Međutim, nakon saslušanja, nadležni tužilac doneo je odluku da ga pusti na slobodu i slučaj prosledi u redovnu sudsku proceduru.
Prema navodima policije, slučaj je kvalifikovan kao „uništenje ili oštećenje imovine“. Takva kvalifikacija otvorila je pitanje načina na koji se u ovom slučaju tretira napad na verski objekat koji ima višestruki istorijski, kulturni i duhovni značaj.
Crkva koja je preživela decenije razaranja
Crkva Svetog Spasa u Prizrenu, zadužbina iz 14. veka, jedan je od značajnih spomenika srpske pravoslavne baštine na Kosovu i Metohiji. Hram je tokom prethodnih decenija više puta bio izložen skrnavljenju i oštećivanju.
Crkva je preživela i Martovski pogrom 2004. godine, kada je veliki broj srpskih pravoslavnih svetinja na Kosovu i Metohiji bio uništen ili oštećen, a beleženi su i slučajevi obijanja i oštećivanja hrama u godinama koje su usledile.
Zbog toga najnoviji napad ne može da se posmatra samo kroz prizmu pričinjene materijalne štete. Za vernike i srpsku zajednicu u Prizrenu svaki napad na ovaj hram predstavlja i udar na prostor koji ima duboko versko i istorijsko značenje.
Odluka da osumnjičeni nakon saslušanja bude pušten na slobodu dodatno je izazvala zabrinutost zbog poruke koju takav postupak može poslati u sredini u kojoj su pravoslavne svetinje i ranije bile mete napada.
Ostaje pitanje da li će ovaj slučaj dobiti odgovarajući pravni epilog i da li će institucije na Kosovu jasno pokazati da napadi na verske objekte, bez obzira na okolnosti i motive počinioca, ne mogu biti tretirani kao obični slučajevi oštećenja imovine.
Za vernike, Crkva Svetog Spasa nije samo građevina. Ona je deo istorije Prizrena i svedočanstvo više vekova pravoslavnog prisustva na ovom prostoru. Svaki novi čin vandalizma zato ponovo otvara i pitanje zaštite srpske duhovne i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji.

Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.

U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.

Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.

Fondacija „Porodica“ darovala je 20.000 evra za nastavak izgradnje hrama u Lapljem Selu kod Gračanice.
POGLEDAJTE JOŠ:
Strava i užas u Kotežu! Specijalci i demineri na terenu: Pronađena BOMBA
VUČIĆ OBIŠAO FABRIKU SIMPO U BUJANOVCU! Vučić: Mučimo se već deceniju – budite sigurni opstaće vaša radna mesta!
NOVOM ODLUKOM VLADE CRKVAMA OTVORENA VRATA ZA OSNIVANJE ŠKOLA I UNIVERZITETA: Evo šta donosi zakonski okvir i kakvu ulogu u svemu ima Sveti Sava