U mirisu starih srpskih kuhinja nekada se krila i jedna jednostavna, a gotovo zaboravljena poslastica. Recelj, slatkiš od samo dva osnovna sastojka, šire i bundeve, pravio se nakon berbe grožđa, kada su domaćini koristili ono što im je priroda darovala i stvarali zimnicu bez dodatog šećera. Ova neobična poslastica bila je posebno cenjena u vinogradarskim krajevima Srbije, od Negotinske krajine i Župe, preko Šumadije do Pomoravlja, a u starim vremenima često se pripremala u danima kada crkveni tipik propisuje post na vodi.
Za mnoge porodice recelj nije bio samo slatki zalogaj, već deo običaja, način da se sačuva ukus grožđa i podsetnik na domaćinsku mudrost naših predaka. Za razliku od pekmeza i džemova, njegova posebnost bila je u prirodnoj slatkoći šire, koja se dugim kuvanjem pretvarala u gust i mirisan sok, dok je bundeva upijala njegovu boju i aromu. Ipak, sa promenama u načinu života, nestankom mnogih seoskih običaja, smanjenjem kućne prerade grožđa i pojavom industrijskih slatkiša, recelj je tokom poslednjih decenija gotovo iščezao iz svakodnevnih kuhinja. Danas ga pripremaju uglavnom oni koji čuvaju stare recepte i žele da sačuvaju deo tradicionalne srpske trpeze.
Sastojci
• 5 litara sveže šire od crnog grožđa
• 1,5 do 2 kg bundeve (najbolje bele ili muskatne bundeve)
• 2 do 3 kašike pepela od čistog drveta (po želji, za tradicionalnu pripremu)
• nekoliko zrna karanfilića ili malo cimeta (po želji, u savremenijim varijantama)

Priprema
Sveže isceđenu širu procediti kroz gazu ili gusto sito kako bi se uklonile nečistoće. U starim domaćinstvima šira se često ostavljala nekoliko sati da se slegne, a zatim se pažljivo odlivalo samo bistro.
Kod tradicionalnih recepata u širu se dodaje mala količina prosejanog pepela od čistog drveta, nakon čega se ostavlja da odstoji. Pepeo vezuje prirodne kiseline i nečistoće iz soka, a zatim se šira ponovo procedi. Ovaj postupak predstavlja starinski način bistrenja šire.
Širu sipati u široku šerpu ili kazan i kuvati na umerenoj vatri. Tokom kuvanja skidati penu koja se pojavljuje na površini. Kuvati dok se količina ne smanji približno za polovinu i dok sok ne postane gušći i slađi, što može trajati nekoliko sati, u zavisnosti od količine i jačine vatre.
Bundevu oljuštiti, očistiti od semenki i iseći na kocke srednje veličine. Dodati je u ukuvanu širu i nastaviti kuvanje na tihoj vatri dok bundeva potpuno ne omekša, ali zadrži oblik.
Recelj je gotov kada dobije gustinu ređeg pekmeza, a komadi bundeve postanu blago prozirni i potpuno upiju ukus i miris grožđa. Vruć sipati u čiste, sterilisane tegle i zatvoriti.

Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.

Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje – naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.

Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.

Samo nekoliko skromnih sastojaka dovoljno je za slatkiš koji može da se služi i topao i hladan, a recept se nalazi u knjizi „Ko posti, dušu gosti“, posvećenoj jednostavnim i ukusnim jelima za dane posta.
POGLEDAJTE JOŠ:
Vučić se sutra sastaje sa Babišem, prisustvuju i planarnom sastanku delegacija!
Pali Fejsbuk i Instagram!
KAKO PREPOTNATI KOJI LJUDI SU BLAGORODNI, A KOJI SU ZLORODNI: Sveti Nektarije objašnjava da se to lako može utvrditi po osobinama koje neko poseduje