Dana 14. jula Srpska pravoslavna crkva proslavlja uspomenu na Svete besrebrenike i čudotvorce Kozmu i Damjana. Međutim, u crkvenom kalendaru postoji više parova svetitelja koji su živeli u periodu ranog hrišćanstva i nosili ova imena.
U kalendaru Srpske pravoslavne crkve najčešće se pominju dva para svetitelja koji nose ova imena, dok se u kalendarima nekih pravoslavnih crkava, poput Ruske pravoslavne crkve, pominju tri para. Istoričari nisu saglasni kada je reč o broju svetitelja koji su nosili imena Kozma i Damjan. Jedni smatraju da su postojala tri para svetih lekara: Azijski, Rimski i Kilikijski (ili Arabijski, prema mestu porekla), drugi priznaju postojanje samo dva para, dok pojedini istraživači smatraju da je istorijski najpouzdanije potvrđeno postojanje jedino Svetih Kozme i Damjana Kilikijskih.

Sveti Kozma i Damjan Azijski (spomen 14. novembra)
Otadžbina ovih Svetih vrača bila je rimska provincija Azija. Njihov otac bio je neznabožac, a majka Teodotija hrišćanka. Pošto je rano ostala udovica, uspela je da sinove vaspita u veri Hristovoj.
Predanje ne govori kako su braća zadobila blagodat isceljivanja, ali svedoči da su, iako vešti u lekarskoj umetnosti, svoje znanje smatrali darom Božjim i zato od bolesnika nisu uzimali nikakvu nadoknadu za lečenje.
Predanje kaže da nisu lečili samo ljude već i životinje. Jednom prilikom iscelili su i jednu kamilu. Upravo je ta kamila, posle upokojenja svetih besrebrenika, pomogla njihovim poštovaocima da razreše jednu nedoumicu.
Jedna žena koju su sveti besrebrenici iscelili zamolila je Damjana, koji je odlučno odbijao da primi bilo kakvu nagradu, da od nje ipak uzme tri jajeta „u ime Svete Trojice“. Pošto je dar bio prinesen u ime Svete Trojice, Damjan nije mogao da ga odbije.
Međutim, Kozma je smatrao da je time narušen zavet besrebreništva. Zbog toga je čak zaveštao da njegov brat ne bude sahranjen pored njega.
Posle Kozmine smrti upokojio se i Damjan. Njihovi bližnji našli su se u nedoumici da li da ih sahrane zajedno ili odvojeno. Tada se dogodilo čudo: okupljenima je prišla kamila koju su braća nekada iscelila i ljudskim glasom rekla da ih polože jednog pored drugog, jer je dar koji je Damjan primio bio prihvaćen radi Gospoda.

Sveti Kozma i Damjan Rimski (spomen 14. jula)
Sveti Kozma i Damjan Rimski tako se nazivaju po mestu svog rođenja, jer su rođeni nedaleko od Rima, ali i zato što su upravo u Rimu postradali za Hrista.
Braća su lečila bolesne ne tražeći nikakvu nadoknadu, čineći to u slavu Božju. Mnogi koje su iscelili primili su sveto krštenje. Upravo je to, po svoj prilici, privuklo pažnju cara Karina (283–285), pa su braća dovedena u Rim na saslušanje.
Car ih je primoravao da prinesu žrtvu neznabožačkim bogovima, što je u to vreme predstavljalo znak odanosti državnoj vlasti. Kozma i Damjan su to odlučno odbili i počeli da se mole. Tada je, prema njihovom žitiju, Karina iznenada pogodila teška bolest, vrat mu se iskrivio. Zapanjen čudom koje se dogodilo, ispovedio je Hrista kao istinitog Boga, nakon čega su ga Kozma i Damjan odmah iscelili.
Braća su potom bila oslobođena i nastavila su da propovedaju Jevanđelje i isceljuju ljude.
Njihova mučenička smrt nije bila posledica naredbe državnih vlasti. Njihov učitelj, obuzet zavišću zbog ugleda koji su stekli sveti lekari, pozvao ih je u planinu pod izgovorom da sakupljaju lekovito bilje i tamo ih ubio. Njihova tela bacio je u reku, ali su ih verni kasnije pronašli netruležna.
Sveti Kozma i Damjan Arabijski (Kilikijski) (spomen 30. oktobra)
Žitije Svetih Kozme i Damjana, koji su živeli u Kilikiji, oblasti u Maloj Aziji na prostoru današnje Turske, gotovo da ne govori o njihovoj mladosti, ali iscrpno opisuje njihovo stradanje za Hrista.
U njemu se navodi da ih je upravitelj Lisije najpre podvrgao mučenju, a zatim naredio da budu bačeni u more. Međutim, nisu se utopili, jer ih je spasao Anđeo Gospodnji.
Ubrzo potom sami su izašli pred Lisija i pred narodom posvedočili o ovom čudu. Lisije je pomislio da su čarobnjaci, pa je naredio da budu spaljeni, ali su i iz ognja izašli nepovređeni. Zatim ih je obesio o drvo, zasipao kamenjem i pokušao da ih pogubi strelama, ali nijedno od tih mučenja nije im naudilo. Na kraju su svetim mučenicima odsečene glave.
Zanimljivo je da se u njihovom žitiju veoma detaljno opisuje tok suđenja. Pretpostavlja se da su pri pisanju ovog žitija korišćeni takozvani „mučenički akti“, autentični zapisnici koje su vodili državni činovnici ili, ponekad, hrišćani prisutni na suđenju kako bi sačuvali uspomenu na njihovo stradanje. Upravo zbog toga pojedini istraživači smatraju da je žitije Svetih Kozme i Damjana Kilikijskih istorijski najverodostojnije.
Poštovanje svetih besrebrenika
Široko poštovanje Svetih besrebrenika Kozme i Damjana započelo je u V veku. Njima, a naročito Svetim Kozmi i Damjanu Azijskim, podizani su brojni hramovi, ne samo u velikim gradovima nego i u manjim mestima i selima širom pravoslavnog sveta.

Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.

Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.

Dobili su dar isceljenja, a za svoju pomoć nisu tražili ništa osim vere u Hrista, a njihov život ostao je primer milosrđa, služenja drugima i nepokolebljivosti uprkos progonima.
POGLEDAJTE JOŠ:
POLIO ŽENU BENZINOM, PA JE ZAPALIO! Nesrećnica gola kucala na vrata i molila za pomoć, pa tada dva dana umirala u teškim mukama! DRUGU ŽENU SILOVAO!
ZABORAVLJENO TRADICIONALNO IME PONOVO JE AKTUELNO: Ovo su najpopularnija imena u Srbiji – kažu najnovije statistike
Svetsko prvenstvo (14. jul): Spektakl u Dalasu! Francuska ili Španija?