Čarlama je jedno od onih jela koje se ne može vezati za jedno mesto. U narodnoj praksi, posebno u seoskim porodičnim kuhinjama, ona se javlja u više varijanti, a ime često nosi dodatak po kraju u kome se priprema ili po osobi koja je osnovni recept obogatila nekim sastojkom, začinom ili načinom pripreme. Tako se u različitim krajevima može čuti da postoji „čarlama ovakva“ ili „čarlama onakva“, ali zajedničko im je da potiču iz iste ideje jednostavnog, sporog i domaćinskog jela koje se priprema od dostupnih namirnica i dugo krčka dok ne dobije pun, sjedinjen ukus, i to u danima kada Crkva ne propisuje post.
Čarlama se može razumeti i kao deo onog tihog, porodičnog predanja u kome se trpeza ne doživljava samo kao hrana, već kao mesto sabranja i zahvalnosti. Upravo takva jela, koja su hranila generacije naših predaka, nose u sebi jednostavnost života u kojem se malo imalo, ali se sve delilo. Kada se danas vraćamo starinskim receptima, vraćamo se i tom osećaju doma, zajedništva i skromnosti koja ne umanjuje, već produbljuje ukus svakodnevnog života.
Sastojci
• 1 kg junećeg mesa (najčešće od buta ili sličnog dela)
• 2 glavice crnog luka
• 2 sveže paprike
• 1 manja tikvica (ili sezonsko povrće po izboru)
• mast ili druga domaća masnoća
• mlevena paprika
• so i biber
• ruzmarin (po ukusu, ali umereno)
• malo ljute paprike
• oko 2 dl vode (po potrebi tokom kuvanja)

Priprema
Meso se seče na krupnije kocke, a povrće na sitnije komade. U zemljanoj posudi ili dubljem sudu zagreva se mast, pa se dodaje meso da se kratko zapeče i pusti sok. Potom se ubacuje crni luk i ostalo povrće, pa se sve zajedno dinsta na tihoj vatri.
Kada masa počne da se sjedinjuje, dodaju se začini: so, biber, mlevena paprika, malo ljute paprike i tek blagi trag ruzmarina da ne preuzme ukus jela. Tokom dugog krčkanja doliva se malo vode, samo koliko je potrebno da jelo ne zagori.
Čarlama se kuva dugo na umerenoj vatri, sve dok meso ne omekša, a povrće se ne sjedini u gust, mirisan sos u kome se ukusi više ne razdvajaju, nego postaju jedno. Najčešće se služi topla, uz hleb iz domaće peći ili kuvani krompir, kao jednostavno jelo koje je hranilo mnoge generacije.

Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.

Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.

Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.

Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju – recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
POGLEDAJTE JOŠ:
EU PLANIRA PROCES POSTEPENOG UKLJUČIVANJA ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA! Oglasio se Merc iz Tivta!
PREDSEDNIK VUČIĆ POSLAO MOĆNU PORUKU NAKON DIREKTNOG PITANJA: „Da li se osećate bezbedno u Crnoj Gori?“
Partizan nema dilemu: Penjaroja produžuje ugovor do 2028. godine