Sutra, 4. decembra, obeležava se Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od dvanaest najvećih pravoslavnih praznika. To je dan kada je Bogorodica, kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane, uvedena u jerusalimski hram.
Oni su, naime, doveli iz Nazareta u Jerusalim, da je predaju Bogu na službu.
„Tri dana puta ima od Nazareta do Jerusalima; no idući na bogougodno delo taj put ne beše im težak. Sabraše se i mnogi srodnici Joakimovi i Anini, da uzmu učešća u ovoj svetkovini, u kojoj uzimahu učešća nevidljivo i angeli Božji“.
Napred su, prema predanju, išle device sa zapaljenim svećama u rukama, pa onda Presveta Deva, vođena s jedne strane ocem, a s druge majkom.

„Beše Deva ukrašena carskim blagoljepnim odećama i ukrasima, kako i priliči kćeri carevoj, nevesti Božjoj. Za njima iđaše množina srodnika i prijatelja, svi sa zapaljenim svećama. Pred hramom beše 15 stepenika“.
Roditelji su Bogorodicu podigli na prvi stepenik, a onda je ona sama otrčila do vrha, gde je dočekao prvosveštenik Zaharija, otac Svetog Jovana Preteče, i uzevši je za ruku, uvede je ne samo u hram nego i u deo iza zavese, svetinju nad svetinjama, u koju niko nikada nije ušao osim arhijereja, i to jedanput godišnje.
Sveti Teofilakt Ohridski veli, da je Zaharija „van sebe bio i Bogom obuzet“ kada je Devu uvodio u najsvetije mesto hrama, iza druge zavese, inače se ne bi mogao ovaj postupak njegov objasniti.
Tada roditelji prinesoše žrtvu Bogu, prema zakonu, primiše blagoslov od sveštenika, i vratiše se kući, a Presveta Deva ostala je u hramu. I tu je provela devet godina.
„Dok joj behu roditelji živi posećivahu je često, a naročito blažena Ana. Kada pak roditelji njeni behu Bogom odazvani iz ovoga sveta, Presveta Deva osta kao siroče, i ne željaše nikako do smrti udaljavati se iz hrama niti stupati u brak“.
Kako je to bilo protivno i zakonu i običaju u Izrailju, ona je po navršetku 12 godina data Svetom Josifu, srodniku u Nazaret, „da pod vidom obručnice živi u devstvenosti, te tako i da svoju želju ispuni i prividno zakon zadovolji“.
„Jer u to vreme ne znade se u Izrailju za devojke zaveštane na devstvo do kraja života. Presveta Deva Marija beše prva takva doživotno zaveštana devojka, i njoj posle sledovahu u crkvi Hristovoj hiljade i hiljade devstvenica i devstvenika“.

Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.

Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao „Živonosni istočnik“.

Pravoslavlje smatra učenje o mitarstvima izuzetno važnim jer podseća vernike na značaj pokajanja, ispovesti i življenja po Božijim zapovestima.

Često se događa da baš u danu porodične radosti i blagoslova nešto pođe po zlu: javi se nesloga, nervoza, sitna prepirka ili iskušenje koje pomuti raspoloženje.
POGLEDAJTE JOŠ:
NEĆE VIŠE BITI BOGAĆENJA NA UDŽBENICIMA, A NEĆE MOĆI NI BILO KO DA IH IZDAJE! Skupština Srbije usvojila bitne izmene zakona! DVE VELIKE NOVINE!!
DRAGAN PANTIĆ SMEDEREVAC PRISTUPIO SNS: Poznati umetnik podržao Vučićevu politiku i stabilnost stranke!
NA OVE LJUDE IMAMO PRAVO DA SE NALJUTIMO: Shiiguman Sava otkiva kad i zbog čega gnev prestaje da bude greh