Serijal „Izgubljeni gradovi Balkana“, produkcije „Medijska mreža“, koji je publiku iz nedelje u nedelju vodio na putovanje kroz osam davno izgubljenih gradova u pet država, srušio je sve rekorde! Iza njega ostaju stotine hiljada gledalaca, nijedna krtika i nagrada na Internacionalnom festivalu reportaže i medija – Interfer!
Foto: Produkcija Medijska mreža
Javnost u Srbiji i regionu je, zahvaljujući najmodernijoj tehnologiji, prvi put mogla da vidi izgled davno izgubljenih gradova, koji se nalaze i van granica Srbije, a koji su imali ključnu ulogu u razvoju srpske srednjovekovne države i istorijskog nasleđa.

Foto: Video produkcija INFO
Iz nedelje u nedelju pred nama su se uzdizali Ras, Skadar, Sokograd, Markov grad, Samobor, Brskovo, Koznik, Borač na Prači.

Foto: Produkcija Medijska mreža
Ekipa predvođena arheologom Adamom Crnobrnjom, muzejskim savetnikom Narodnog muzeja Srbije i predsednikom Srpskog arheološkog društva, vodila je publiku po pustarama, planinama i šumama Srbije, Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije i BiH.

Foto: INFO
Koliko je jedan ovakav projekat pun pogodak, najbolje govori podatak da članove ekipe na ulici, po raznim mestima, građani neretko pitaju da li su došli i kod njih da snimaju, ali i daju predloge zanimljivih lokaliteta u njihovom kraju.

Foto: Produkcija Medijska mreža
Serijal „Izgubljeni gradovi Balkana, koji je počeo s emitovanjem 21. septembra na televiziji Euronews Srbija, približio je prošlost široj publici i učinio je dostupnom na jedan savremeniji način.

Foto: medijska mreža
Pored toga, sva građa dobijena tokom snimanja ovog projekta, koji je podržalo Ministarstvo kulture, biće predata zavodima za zaštitu spomenika kulture.

Foto: INFO

Foto: INFO
Video-produkcija „Medijska mreža“, pionir u ovakvom inovativnom dokumentarnom sadržaju, pokazala je liderstvo u kreiranju projekata koji istovremeno kombinuju vizuelnu atraktivnost i naučnu relevantnost.
Milan Lađević, autor projekta
Na moderan način prikazujemo srpsku istoriju

Foto: Produkcija Medijska mreža
Prema rečima idejnog tvorca Milana Lađevića, serijal „Izgubljeni gradovi Balkana“ ostavio je pečat, pre svega, u tome što je veliki broj ljudi pogledao jedan istorijski serijal.
– Taj broj se meri u stotinama hiljada gledalaca i sve je to prošlo bez ijedne jedine kritike! Uglavnom su mogle da se čuju reči hvale. Takođe, imali smo i najmlađu publiku, koju je, inače, veoma teško privući za neki tako ozbiljniji sadržaj – kaže Lađević i najavljuje nastavak:
– Da, biće nastavka. Naša publika će dobiti kvalitetan, istorijski serijal u kom će saznati mnoge nove stvari. Vrednost ovog projekta je, pre svega, u tome što na jedan moderan način prikazujemo srpsku istoriju i kulturu, ali i omogućavamo da veći broj publike shvati šta posedujemo i šta treba da očuvamo.
Adam Crnobrnja, arheolog
Ljudi pokazuju dublje interesovanje

Foto: Produkcija Medijska mreža
– Sam pristup snimanju serije „Izgubljeni gradovi Balkana“ bio je unekoliko drugačiji no snimanje prve sezone „Izgubljeni gradovi Srbije“. Ne samo zbog toga što se snimalo u pet država regiona već i zbog toga što smo mi arheolozi dobili više prostora za provere podataka na samom terenu – kaže na početku razgovora arheolog Adam Crnobrnja.
Na njega su dve lokacije ostavile poseban utisak.
– Najpre stari grad Ras kod Novog Pazara. Kao arheolog, za njega znam, bio sam i ranije u njemu, ali sada sam ga gledao kroz potpuno drugačiju prizmu. Taj utisak mi je i najintenzivniji – područje srednjovekovnog Rasa zaslužuje čitavu jednu sezonu ovog serijala. Zamišljao sam kako bi izgledala finalna epizoda, kada bi se čitav krajolik kroz digitalne rekonstrukcije vratio u doba Nemanjića, i dok se preko njega preleće, sagledavaju se sva srpska srednjovekovna utvrđenja, manastiri, crkve, naselja, trg… Kako bi to dobro izgledalo! Drugi najjači utisak na mene je ostavio srednjovekovni grad Borač na Prači, čija je veličina impozantna i koji arheološki tek treba da bude istražen i zaista otkriven. A snažni utisci usledili su i tokom emitovanja serije. Ljudi su me u više mesta prepoznavali na ulici i gotovo po pravilu pitali – da li ste došli kod nas da snimate? Preporučuju šta misle da bi bilo dobro snimiti u njihovom kraju. Što znači da smo u velikoj meri uspeli. Ljudi imaju želju da gledaju ovakav sadržaj, ali pokazuju i dublje interesovanje, razmišljajući šta je to u njihovom zavičaju na šta su ponosni i što bi želeli da podele sa što više drugih ljudi – ističe Crnobrnja.
Slobodan Pikula, izvršni producent serijala
Planiramo nastavak na neistraženim lokacijama!

Foto: Dragan Kadić
Izvršni producent i direktor fotografije serijala „Izgubljeni gradovi Balkana“ Slobodan Pikula istakao je da je ekipa posebno ponosna na to što je uspela da prikaže arheološka istraživanja na savremen način.
– Drago nam je što smo publici pokazali da arheologija može biti uzbudljiva i vizuelno atraktivna – rekao je Pikula.
Rad na serijalu nije prošao nezapaženo ni kod stručne javnosti – što potvrđuje i nagrada za treće mesto osvojena na festivalu Interfer.
– Ta nagrada nam mnogo znači jer pokazuje da su naš trud i inovativnost prepoznati i od kolega – istakao je.
Pikula je otkrio i da ekipa već planira nastavak projekta – sledeće godine serijal će biti proširen novim 3D rekonstrukcijama i istraživanjima na još neistraženim lokacijama širom Balkana.
Nenad Jončić, arheolog
Podsećanje na srednji vek na Balkanu

Foto: Produkcija Medijska mreža
Arheolog Nenad Jončić navodi da su utisci o samom snimanju zanimljivi, a lokacije same po sebi atraktivne – od Skadra, koji je najpitomiji, do Borača i Samobora, koji su bili najzahtevniji.
– Prilep, isto, fantastična priroda, neverovatan pejzaž! Svaka lokacija je specifična – navodi Jončić.
Na pitanje koji teren je bio najizazovniji, kaže:
– Možda Samobor… Bio je teži pristup i malo opasniji u smislu minskih polja i svega ostalog. Druga – Borač na Prači.
A šta smo dobili jednim ovakvim formatom?
– Pošto ovo spada u zabavni format, nije klasična naučna emisija, već zabavni program, dobili smo jedan vid blagog podsećanja u ovom serijalu na takozvani period srednjeg veka na Balkanu – ističe Jončić.
Dodaje i da je saradnja, kao i cela ekipa, bila fantastična, te da su imali vrhunsku pomoć od ljudi, kompanija „Vekoma“ i „GridX“, koji su vrhunski profesionalci u svojim oblastima, te da su im bili od velike pomoći.
Marko Aleksić, arheolog i istoričar
Doprinos budućim istraživanjima

Foto: Produkcija Medijska mreža
Marko Aleksić, arheolog, istoričar i sagovornik u serijalu, sumirajući utiske kaže da je projekat „Izgubljeni gradovi Balkana“ primer modernog pristupa istraživanju srednjovekovne prošlosti, ali i kako se ona prezentuje najširoj publici.
– Uz primenu najsavremenijih naučenih metoda i učešće naših vodećih stručnjaka, mi smo, zapravo, na jedan potpuno nov način oživeli mnoge lokalitete u Srbiji. U ovom trenutku mi nismo u mogućnosti da istražimo veliki broj arheoloških lokaliteta i to što smo zahvaljujući najmodernijoj tehnici uspeli da rekonstruišemo njihov izvorni izgled i tako doprinesemo njihovom budućem istraživanju, možda je i najveći značaj ovog serijala – ističe Aleksić.
A lični osećaj? Izuzetno uzbudljiv!
– Oživljavanje naše srednjovekovne prošlosti kroz učešće u ovom projektu bio je čudesan osećaj. To je tema o kojoj znamo malo i svaki korak i trud je veoma dragocen. Osetio sam da to dele i drugi članovi ekipe. I korišćenje tehnologije koja nam omogućava oživljavanje gradova, što do sada nismo imali prilike da vidimo, sve mi je to bilo zanimljivo – kaže Aleksić.
Nataša Jovanović, urednica dokumentarnog programa
Ovo je najgledanija dokumentarna emisija na Euronews kanalu

Foto: Produkcija Medijska mreža
– Serijal „Izgubljeni gradovi Balkana“ jeste jedan od projekata kojim se ponosim u svom novinarskom portfoliju. Snimajući osam epizoda širom Balkana naučila sam mnogo o istoriji, načinu života ljudi, vladara, kao i o kulturnom nasleđu koje imamo. Ovo je serijal koji sam s velikim zadovoljstvom gledala sa svojom decom i koji bih rado preporučila svoj deci da pogledaju – kaže na početku razgovora Nataša Jovanović, urednica dokumentarnog programa na Euronews Srbija, ali i član ekipe koja je snimala na terenu.
– Žao mi je što ovakvog dokumentarnog programa nema više na domaćim televizijama, ali u edukativne sadržaje ovog tipa ne ulaže se mnogo novca jer se smatra da ne donose zaradu. Ali ukoliko istoriju i arheologiju upakujete na zanimljiv način, onda imate gledanost, što su „Izgubljeni gradovi Balkana“ i dokazali, jer su bili najgledanija dokumentarna emisija na Euronews kanalu – dodaje Jovanovićeva.
Zbog velikog interesovanja, Euronews će serijal reprizirati svake nedelje (počev od 16. novembra). Svi koji su propustili da gledaju serijal moći će to ponovo da učine svake nedelje od 20.30.
POGLEDAJTE JOŠ:
TEŠKA TRAGEDIJA U NOVOM PAZARU! Iznenada preminula devojčica (12)! SVI U ŠOKU, POŽALILA SE SAMO NA BOL U GLAVI! (FOTO)
E, MOJA EVROPO“! Vučević o skandaloznoj odluci suda u Splitu: „Da li se tako bori protiv fašizma!?
PRIČA O ŽIVOTU ČOVEKA TEŠKE SUDBINE, BOEMA I VLASNIKA NEPONOVLJIVOG GLASA – Nedelja, nova vikend serija na Kurir TV